Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRudarstvoZašto će bosanski...

Zašto će bosanski rudnik srebra pomoći Zapadu u trci metala: Na sat vremena od glavnog grada Sarajeva, jedan od najvećih projekata u Evropi je skoro završen

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Ušuškan u bosanskim planinama oko sat vremena od glavnog grada Sarajeva, jedan od najvećih novih rudarskih projekata u Evropi privodi se kraju.

Rudnik srebra i cinka u Varešu, kojim upravlja Adriatic Metals sa londonske berze, trebalo bi da počne proizvodnju ove godine.

To će biti jedna od retkih velikih lokacija na kontinentu koja razvija metale ključne za zelenu revoluciju i, kako kažu njeni pobornici, to je projekat koji je očajnički potreban da bi se sprečila Kina da uspostavi potpunu dominaciju nad sve važnijim resursima.

Vareš je dobio podršku na terenu jer je pomogao da se podstakne lokalna ekonomija. Ali međunarodni investitori, političari i proizvođači se zalažu za to jer bi projekat poput ovog u Evropi mogao da umanji kinesko stiskanje materijala potrebnih za zelenu revoluciju, makar i samo malo.

Srebro, čija provodljivost ga čini idealnim za upotrebu u turbinama na vetar, i drugi tradicionalni metali kao što je bakar biće presudni.

Ali tako će biti i grupa materijala poznatih kao „kritični“ metali i minerali. To uključuje litijum, koji se koristi u baterijama, minerale retkih zemalja koji se koriste u magnetima za električne automobile, kobalt, koji se najviše koristi u iPhone uređajima, i mnoštvo drugih. Neki visoki predstavnici iz industrije strahuju da je vođstvo Kine u ovoj sferi veća pretnja Zapadu od njenih koraka u tehnologiji ili moguće invazije na Tajvan.

Očekuje se da će svetu 2040. godine biti potrebno četiri puta više ovih kritičnih metala nego danas za izgradnju zelenih tehnologija ako se uopšte želi približiti ciljevima sa neto nultom emisijom ugljenika.

Velika Britanija i Evropska unija shvatile su koliko Zapad zaostaje u pogledu snabdevanja i rizika od zavisnosti od Kine. Obojica su se trudili da objave strategije koje postavljaju politike i potencijalne kanale finansiranja.

EU je verovatno bila više angažovana, počevši od strategije pre više od jedne decenije. Nacrt u Velikoj Britaniji, objavljen prošle godine, skicirao je planove za pretvaranje u rudarsku elektranu, uključujući ulaganje u postrojenja za preradu, otvaranje rudnika i postavljanje fabrika za recikliranje zelenih materijala. Upitno je da li Velika Britanija i Evropa treba više da rudare, Peter Handley, šef Jedinice Evropske komisije za kritične sirovine, kaže: „Gde je bolje da se obezbedi da se rudarstvo, rafinacija i reciklaža kritičnih sirovina obavljaju održivo nego na našoj teritoriji?

„Zelena i digitalna tranzicija će značajno povećati našu potrebu za ovim materijalima, a pristup uopšte nije dat. Ekonomije budućnosti se više neće oslanjati na naftu i ugalj, već na litijum, silicijum i pigmente retkih zemalja.

Strategija je jedno, a njeno sprovođenje je drugo, kaže George Bennet, šef londonske kompanije Rainbow Rare Earths, dodajući: „Planovi su sjajni, ali se još nisu ostvarili.“

Rainbow ima rudnik u Južnoj Africi, a američka vlada je zapravo investitor jer podržava jednog od najvećih akcionara Rainbow-a. Evropska banka za obnovu i razvoj je investitor u Adriatic poduhvatu. U Velikoj Britaniji, velika podrška je bila putem grantova.

Nalazišta koja se procenjuju u Britaniji uključuju litijum u Kornvolu, gde bi mogle biti ogromne rezerve. Nova rudarska era u okrugu došla je korak bliže prošle nedelje kada je startap British Lithium sklopio ugovor sa francuskim rudarom. Projekat bi mogao da zaposli 300 ljudi i da proizvodi dovoljno litijuma za 500.000 električnih automobila godišnje do 2030. Njihov suparnik, Cornish Lithium, koji planira da vadi litijum iz geotermalnih voda, treba da prikupi novac da bi nastavio.

Za razliku od Kine, otvaranje rudnika u Velikoj Britaniji ili EU može biti kontroverzno i izazvati proteste, a nema garancije da će projekti dobiti odobrenje. Ali njihov razvoj je „apsolutno neophodan“ kako bi se smanjila zavisnost od Kine, kaže izvršni direktor Adriatic,a Paul Cronin.

Jeff Townsend, šef Udruženja za kritične minerale, kaže: „Kina je započela svoju kritičnu strategiju za minerale 1970-ih. Zna da ima diplomatsko i ekonomsko oružje. U ovoj fazi, ne možete sprečiti Kinu da dominira scenom, ali možete je sprečiti da je kontroliše.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Zelena agenda EU i kontroverze oko rudarenja litijuma u Srbiji

Evropska unija (EU) promoviše zelenu agendu koja se fokusira na električna vozila (EV) kao ključni element za ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva. Međutim, ekološki trošak ove tranzicije izaziva zabrinutost, naročito kada je u pitanju nabavka litijuma, ključne komponente za baterije....

Ekološki protesti u Srbiji ugrožavaju razvoj najvećeg litijumskog ležišta u Evropi

Ekološki protesti u Srbiji stavljaju u opasnost razvoj najvećeg litijumskog ležišta u Evropi, koje bi moglo da snabdeva do 17% godišnje potrošnje EU za ovaj mineral, koji je ključan za industriju električnih vozila. Jakob Štausholm, izvršni direktor rudarske kompanije Rio...

Ekonomski potencijal projekta “Jadar”: Investicije, radna mesta i održiv razvoj Srbije

Ministar finansija Siniša Mali naglasio je značajan ekonomski potencijal projekta "Jadar" u nedavnom intervjuu za NIN, ističući da projekat ne bi trebalo da bude zasenjen političkim sporovima. „Profitabilnost projekta 'Jadar' je neosporna, a Srbija može imati koristi od svojih bogatih...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!