Cene električne energije širom regiona Jugoistočne Evrope (SEE) zabeležile su snažan pad tokom 7. nedelje, pri čemu su sva analizirana tržišta ostvarila nedeljni pad cena (W-o-W). Korekcija je bila posebno izražena na Balkanu, što ukazuje na poboljšane uslove snabdevanja i stabilizaciju regionalnih fundamentalnih faktora. Srbija je zabeležila najveći pad od -23,03%, pri čemu je prosečna cena pala na 75,85 €/MWh, zahvaljujući većoj dostupnosti lignita i hidroenergije i manjoj zavisnosti od uvoza. Bugarska i Rumunija su sledile sa značajnim padovima, održavajući tesnu konvergenciju cena i potvrđujući snažnu tržišnu povezanost. Grčko DAM tržište zatvorilo je na 88,44 €/MWh (-11,28%), ispod praga od 90 €/MWh, usled slabije tražnje i veće proizvodnje iz obnovljivih izvora. Italija je uprkos padu ostala najskuplje tržište, dok su Mađarska i Hrvatska imale umerenije korekcije. Turska je pala gotovo -15% i ostaje strukturno odvojena od tržišta EU.
U Centralnoj i Zapadnoj Evropi kretanja cena pokazala su jasan obrazac „dve brzine“. Zapadna Evropa je zabeležila oštre korekcije, posebno Francuska i Iberijsko poluostrvo, dok je Centralna Evropa imala umerenije padove. Francuske veleprodajne cene su se prepolovile na 39,60 €/MWh, zahvaljujući snažnoj nuklearnoj i obnovljivoj proizvodnji. Španija i Portugal zabeležili su izuzetno niske prosečne cene, potvrđujući cenovnu razdvojenost Iberije. Tržišta Centralne Evrope ostala su strukturno viša, uz blagi rast u Slovačkoj. Prošireni raspon između Francuske i Nemačke naglašava ograničene mogućnosti prekogranične arbitraže i višak proizvodnje u Francuskoj. Početkom nove nedelje, Day-Ahead cene nastavile su silazni trend širom regiona.
Regionalna potrošnja električne energije u SEE tokom 7. nedelje pala je na 17.854 GWh (-2,59%), ukazujući na široko rasprostranjeno slabljenje tražnje. Turska je ostala najveći potrošač, dok je Italija zabeležila primetan pad. Grčka, Rumunija i Srbija smanjile su potrošnju za oko 2–4%, dok su Mađarska i Hrvatska imale još izraženije padove. Bugarska je zabeležila najveći procentualni pad, potvrđujući slabiji regionalni potrošački zamah i stabilizaciju sistema.
Proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora (OIE) smanjena je za -4,0%, uglavnom zbog slabijeg vetra. Proizvodnja iz vetra opala je u Rumuniji, Hrvatskoj i Italiji, dok je Grčka ostala stabilna, a Turska zabeležila rast. Solarna energija je blago oslabila, ali su Rumunija i Mađarska imale snažan rast. Mađarska se posebno izdvojila rastom ukupnih OIE od 39,1%, dok je Italija zabeležila pad usled nepovoljnih vetrovnih uslova. Nedelja je tako obeležena slabijim vetrom, ali relativno otpornom solarnom proizvodnjom.
Hidroproizvodnja je pokazala značajne regionalne razlike, ali je ukupno porasla za 16,04%, potvrđujući ulogu hidroenergije kao ključnog fleksibilnog izvora. Grčka je zabeležila snažan rast, dok je Hrvatska imala izuzetan skok usled verovatnih sezonskih dotoka i upravljanja akumulacijama. Turska je takođe povećala proizvodnju, dok su Rumunija i Bugarska zabeležile pad. Srbija je imala oštar pad od -24,78%. Ukupan rast hidroenergije naglašava njen značaj u balansiranju sistema u uslovima promenljive proizvodnje iz OIE.
Proizvodnja iz termoelektrana smanjena je za -7,29%, prvenstveno zbog manjeg angažovanja gasnih kapaciteta. Gasna proizvodnja pala je gotovo -10%, uz izražene padove u Turskoj i Grčkoj, dok su Hrvatska i Srbija zabeležile blagi rast. Proizvodnja iz lignita i uglja smanjena je na regionalnom nivou, iako je Italija značajno povećala korišćenje uglja. Ovakva struktura ukazuje na smanjenu zavisnost od gasa i veću ulogu hidroenergije u energetskom miksu tokom nedelje.
Prekogranični tokovi električne energije smanjeni su za -7,50%, što odražava prilagođavanje regionalnih trgovinskih tokova novim proizvodnim i potrošačkim uslovima. Grčka je smanjila izvoz, dok je Rumunija povećala neto uvoz. Bugarska, Mađarska i Srbija smanjile su uvoz, dok je Hrvatska dodatno ojačala svoju neto izvoznu poziciju. Italija, kao strukturni uvoznik, blago je povećala uvoz. Ukupno gledano, nedelja je pokazala koordinisano regionalno prilagođavanje u skladu sa promenama u domaćoj proizvodnji i slabijom tražnjom.












