Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Taksa na...

Region: Taksa na CO2 može ubrzati energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ako Mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika stupi na snagu 2026. godine, kako je EU predložila, a električnu energiju koju region izvozi u EU oporezuje Brisel umesto vlada Zapadnog Balkana, šest zemalja će gubiti preko 500 miliona evra godišnje u korist budžeta EU

U šest zemalja Zapadnog Balkana preti opasnost od odlaganja povlačenja uglja. Ove zemlje mogle bi da prikupe najmanje 2,8 milijardi evra godišnje koje bi mogle potrošiti na pravednu i održivu energetsku tranziciju, ako uspostave domaći mehanizam za određivanje cena ugljenika, prema novom izveštaju CEE Bankwatch Network, mreže ekoloških nevladinih organizacija. 

Izveštaj pod nazvivom „Elektroenergetski sektor Zapadnog Balkana: Između krize i tranzicije“, nudi pregled elektroenergetskog sektora šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije i njihove trgovine električnom energijom sa tržištima Evropske Unije.

U njemu se navodi da je šest zemalja izvezlo 88 TWh električne energije u EU u periodu od 2011. do 2020. godine, što iznosi 12,7% ukupne proizvodnje električne energije na Zapadnom Balkanu. Preko 60% ove električne energije je proizvedeno iz uglja, što znači da je EU odigrala značajnu ulogu u održavanju proizvodnje bazirane na uglju u regionu. 

Ako Mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM) stupi na snagu 2026. godine, kako je EU predložila, a električnu energiju koju region izvozi u EU oporezuje Brisel umesto vlada Zapadnog Balkana, šest zemalja će gubiti preko 500 miliona evra godišnje u korist budžeta EU.

Ukoliko zemlje žele da izbegnu da budu pogođene ovim mehanizmom, planiranje pravedne tranzicije i uvođenje cena ugljenika je važnije nego ikad. „Energetska kriza na Zapadnom Balkanu skreće pažnju vlada, ali ostaje činjenica da ugalj više nije pouzdan, jeftin i izdašan izvor električne energije, a CBAM će to samo pogoršati“, kaže Pipa Galop, savetnica za energetiku u Jugoistočnoj Evropi i koautor izveštaja. „Vlade moraju preuzeti inicijativu ako žele da koriste cene ugljenika za finansiranje tranzicije umesto da puste EU da ubire prihode od CBAM-a“.

Prema predlozima Evropske komisije, EU će početi da nameće naknade na uvoz električne energije od 2026. godine, sa većim uticajem na zemlje sa većim izvozom, većim emisijama i većim procentom fosilnih goriva u energetskom miksu. 

Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik električne energije na Zapadnom Balkanu i neto izvoznik u kontinuitetu, sa približno 20% izvoza električne energije u EU u periodu od 2011. do 2020. godine.

Izvoz električne energije u EU iz Crne Gore nije postojao pre novembra 2019, kada je završena interkonekcija sa Italijom. Izvoz je drastično porastao na preko 50% ukupne proizvodnje u zemlji u 2020. Međutim, proizvodnja se oslanja na nelegalni rad elektrane na ugalj u Pljevljima, koja je iscrpela dozvoljene radne sate, prema Ugovoru o Energetskoj zajednici. Profitabilan izvoz u EU ohrabruje ovu nelegalnu proizvodnju, kaže CEE Bankwatch. 

Zapadni Balkan je teško pogođen četvorostrukom energetskom krizom uzrokovanom visokim cenama električne energije uvezene iz EU u poslednjih godinu dana, nizom tehničkih problema u termoelektranama na ugalj i rudnicima širom regiona, ekstremno sušnom godinom za proizvodnju hidroenergije i ogromnim poskupljenjem biomase. 

Ipak, energetska tranzicija se polako pokreće, kako se razvoj projekata vetra i sunca ubrzava u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Međutim, preti odlaganje povlačenje uglja. 

U izveštaju se preporučuje da EU poveća zamah ka pravednoj i održivoj energetskoj tranziciji i cenama ugljenika, posebno kroz stvaranje namenskog Fonda za pravednu tranziciju. Takođe treba da obezbedi strogi CBAM koji će ubediti donosioce odluka na Zapadnom Balkanu da uvedu sopstvene cene ugljenika i povećaju usklađenost sa energetskim, konkurencijskim i ekološkim zakonima EU. 

Izvor: bankwatch.org 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: JIE suočava se sa rizikom od letnjih nestanaka struje usled rastuće potražnje za električnom energijom i zastarele mreže

Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) upozorio je na rizik od širokih nestanaka struje u regionu tokom predstojećih letnjih meseci zbog povećane potrošnje električne energije. Ovo upozorenje usledilo je nakon sličnog prekida napajanja prošlog juna koji je pogodio Albaniju,...

Region: Trendovi na tržištu električne energije u 20. nedelji 2025. godine

U 20. nedelji 2025. godine, cene električne energije su porasle u većini zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) usled rasta cena gasa i CO2, uz stabilnu potrošnju električne energije. Hrvatska i Grčka zabeležile su najveće skokove cena, dok su Turska i...

Region: Izgradnja treće deonice Transbalkanskog koridora počinje sredinom 2025. godine

Izgradnja treće deonice prve faze Transbalkanskog koridora planirana je da počne sredinom 2025. godine. Ova faza obuhvataće izgradnju dela trase i dalekovoda koji povezuju Bajinu Baštu, granicu sa Crnom Gorom i granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ministarka rudarstva i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!