NaslovnaNaftaCrna Gora: Neizvesno...

Crna Gora: Neizvesno da li će strateške rezerve ublažiti cene goriva

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Formiranje strateških rezervi sigurno da može biti korisno u ovakvim situacijama, međutim, njihovo formiranje kada cene naftnih derivata dostižu gornje granice cena u poslednjih nekoliko godina, može imati potpuno suprotan efekat, ističe u intervjuu za Dan viši finansijski analitičar pri Udruženju naftnih kompanija (UNKCG) Draško Striković.

Strateške rezerve naftnih derivata prevashodno imaju za cilj nadomjestiti nedostatke u snabdijevanju, tj. kada dođe do problema u lancu isporuke ili usled nedostataka robe na tržištu. S obzirom na to da Crna Gora još uvijek nema pripremljene skladišne kapacitete za stvaranje strateških rezveri, a još je upitnije finansiranje takve aktivnosti, nije izgledno da će uskoro doći do njihovog formiranja. Takođe, trenutno nisu uočeni problemi u snabdijevanju, niti postoje zastoji u isporuci naftnih derivata i isto se ne očekuje ni u narednom periodu, te stoga nisam siguran koliko bi formiranje strateških rezervi moglo pomoći da se cene smanje – navodi Striković.

On ističe i da, kada govorimo o tržištu naftnih derivata na svjetskom nivou, poslednjih mjesec dana prisutan je trend rasta cena.

Ovaj trend otpočeo je postepeno nakon odluke OPEK-a iz juna da smanje ukupnu proizvodnju sirove nafte počevši od 1. januara 2024. i pridržavanja tom planu do kraja naredne godine. Nakon usvajanja ove odluke, koja je došla nakon procjena globalnog smanjenja potrošnje nafte i naftnih derivata, došlo je do inicijalnog povećanja cena sirove nafte. Međutim, tek u prethodnih 30 dana je došlo do značajnijeg povećanja cena, a nakon što su očekivanja eksperata i analitičara pokazala drugačiji trend o ukupnoj potrošnji do kraja ove godine, kao i za narednu godinu, a koja predviđaju stabilnu potrošnju i mogući postepeni rast – poručuje Striković.

Striković smatra i da geopolitička situacija i dešavanja u Ukrajini još uvijek imaju snažan uticaj na globalne cene nafte.

Kako se ne nazire kraj sukobima, tako se produžavaju i očekivanja uticaja na rast cena. Različiti pogledi u očekivanjima buduće potrošnje od strane proizvođača OPEK-a i analitičara u Evropi i Sjevernoj Americi, i dalje će držati najveći uticaj na cene nafte i naftnih derivata. Ipak, presudnu ulogu imaju proizvođači koji na bazi svojih očekivanja određuju budući obim proizvodnje. Kako se sada čini, usvojeni plan proizvodnje za 2024. godinu, a koji predviđa smanjenje u odnosu na trenutni obim, u narednom periodu će uticati na postepeno povećanje cena kako se primičemo datumu primjene, za kada se može očekivati vrh talasa rasta cene. Kao što sam već kazao, odlučan pristup da zemlje članice proizvođača nafte OPEK-a smanje proizvodnju, sigurno će uticati na povećanje cena, što može dovesti do rekordnih cena – kaže Striković.

Ipak, Striković ističe da ukoliko takav scenario nastupi, za očekivanje je da će centralne banke razvijenih zemalja pristupiti povećanju kamatnih stopa radi smanjenja inflacije koja je neminovna u slučaju rasta cena goriva.

Na kraju će stvarni obim proizvodnje na strani ponude i stvarni obim potrošnje na strani potražnje odrediti konačnu cenu, a i jedna i druga strana imaju svoje mehanizme kojima će pokušati uticati na cene. Crna Gora već ima spreman model ublažavanja uticaja svjetskih cena na maloprodajne cene kroz privremene odluke Vlade o umanjenju akcize. Na ovaj način je u toku 2022. godine došlo do višemjesečnog umanjenja akciza, a samim tim i cene za privredu i građane. Ipak, ovakav model ublažavanja ima negativan uticaj na državne prihode, jer dovodi do smanjenja naplate prihoda po osnovu akcize. S druge strane, visoka nabavna cena naftnih derivata i povećanje naplate javnih prihoda po osnovu PDV-a, što za donosioce odluka o smanjenju akcize može imati pozitivan uticaj – zaključuje Striković.

Nacrt zakona u finalnoj fazi

Striković ističe i da je nacrt Zakon o obaveznim strateškim rezervama nafte i naftnih derivata u finalnoj fazi i njegovo usvajanje čeka na skupštinske prodecure.

Kao članica Evropske energetske zajednice, Crna Gora se od 2013. godine obavezala da formira strateške rezerve. Ipak, kao država smo tek krajem 2021. pristupili izradi nacrta i modela formiranja strateških rezervi. Svaki model formiranja strateških rezervi u kratkom roku imaće za posledicu veoma skupu implementaciju. Postepeno formiranje kroz višegodišnji model imao bi povoljniju finansijsku situaciju, ali i odlaganje primjene i njihovog formiranja shodno preuzetim obavezama – navodi Striković, prenosi Ekapija.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

EPCG cilja oko 500 MWh baterija uz hidroenergiju i solar

Memorandum EPCG i japanske PowerX postavlja indikativni cilj od oko 500 MWh baterijskih sistema tokom početnog trogodišnjeg perioda. Poslovna prilika za Crnu Goru je u povezivanju skladištenja sa hidroresursima, solarnom proizvodnjom i prekograničnom trgovinom, a ne u samostalnoj arbitraži.

CBAM povećava rizik finansiranja izvoza obnovljive energije sa Balkana

CBAM može da veže prihode od izvoza električne energije iz Srbije, Crne Gore i šireg Zapadnog Balkana za dokazivanje stvarnih emisija ili podrazumevani tretman emisija. Razlika može da utiče na izvozne cene, novčani tok projekata i procene prihoda banaka i fondova.

Crnogorski plan predviđa 60 MW industrijskih prosumera za tržište baterija

Planiranje u Crnoj Gori predviđa podršku za 60 MW industrijskih prosumera, dok baterije iza brojila mogu da otvore zasebno tržište za fabrike u Jugoistočnoj Evropi. Projekti bi mogli da se finansiraju iz merljivih ušteda na sopstvenoj potrošnji, umesto iz spekulativnih prihoda od trgovanja.
Supported byClarion Owners Engineers