Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRudarstvoSrbija: Srpske rezerve...

Srbija: Srpske rezerve litijuma treće po veličini u Evropi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, na Kopaonik biznis forumu, da je Srbija treća zemlja po rezervama litijuma u Evropi i da bismo mogli da snabdevamo čak 20 odsto celog tržišta Evropske unije, Velike Britanije i Norveške za proizvodnju oko milion električnih vozila godišnje.

Ona je rekla da je samo za jedan električni automobil potrebno oko 40 kilograma nikla, devet kilograma litijuma, zatim magnat, nikl, kobalt, katodni materijal, grafit

“Znači nemoguće je bez veće dostupnosti takvih sirovina. Mislim da smo mi zemlja koja po rezervama litijuma u Evropi stoji na trećem mestu, a možemo da snabdevamo čak 20 odsto celog tržišta Evropske unije, Velike Britanije i Norveške sa ovim sirovinama, da se proizvede negde milion električnih vozila na godišnjem nivou”, navela je ministarka.

Da li ćemo to da iskoristimo ili ne, na nama je, poručila je Đedović Handanović i naglasila da treba da vidimo kako to da radimo poštujući zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi.

Poručila je da je korišćenjem naprednih tehnologija i kroz veća investiciona ulaganja to moguće ostvariti.

“Cilj da do 2030. proizvodimo 45 odsto struje iz obnovljivih izvora”

Đedović Handanović je istakla da je plan naše zemlje da do 2030. za devet odsto smanji potrošnju finalne energije, kao i da proizvodimo 45 odsto struje iz obnovljivih izvora.

“To su realni planovi. Ako pogledamo da je svetski cilj na globalnom nivou da iz obnovljivih izvora energije 2028. proizvodi 42 odsto, električne energije. Mislim da smo mi vrlo ambiciozni sa 45, ali i vrlo realni i da ćemo biti iznad svetskog proseka, a opet kažem polazimo iz pozicije koja je jako nezahvalna kada je pre svega bazna energija u pitanju, odnosno proizvodnja električne energije iz uglja”, navela je ministarka.

Kaže da je plan da dodamo i 3,4 gigavata do 2030. iz obnovljivih izvora, što kroz investicije javnog sektora, ali i privatnog sektora.

“Počeli smo pregovore za jedan gigavat solara, planiramo i jedan gigavat vetra iz obnovljivih izvora, iz javnih ulaganja, investicija, ali i pre svega kroz 1.300 megavata aukcija uspešno sprovedenih koje planiramo da nastavimo da realizujemo. Dve su stvari ključne, jedna je dostupnost finansijskih sredstava, pre svega mislim na bezpovratna sredstva, naravno u kombinaciji sa povoljnim finansijskim instrumentima”, rekla je ministarka.

Kaže da postoje planovi kao Green for growth, Repower Europe i drugi i dodaje da EIB dosta radi da pomogne Evropi da dostigne te ciljeve. 

“Mi jednostavno ta sredstva nemamo, a trebamo da planiramo i zatvaranje rudnika i zatvaranje termoelektrana, pa šta ćete da ostavite te stotine hiljade ljudi na ulici? Pa ne, morate da planirate odakle ćete pre svega da im obezbedite nova radna mesta”, navela je Đedović Handanović.

Dodala je da, sa druge strane, ako zaista posmatramo šta nam je potrebno na svetskom nivou da energetsku tranziciju uspešno sprovedemo, to je dva puta više kritičnih mineralnih sirovina dostupnih na globalnom nivou.  

“Tu pre svega mislim na kobalt, na nikl, na bakar, na litijum. Da li će oni biti dostupni u dovoljnoj meri, uticaće na to kolika će biti potražnja za njima, kolika će biti cena njihova i onda, pre svega, da li će ta zelena tranzicija biti ostvariva. Ako pričamo da treba osam puta da se udvostruči broj električnih vozila, a treba da idemo sa 30 na 240 miliona, to je nešto što ne možemo da  dostignemo bez dostupnosti tih kritičnih mineralnih sirovina“, rekla je ona.Izvor: Tanjug

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Hidroelektrana Bajina Bašta sa pumpnim akumulacijama uspešno završila probnu rundu pre početka obnove

Revitalizovana jedinica hidroelektrane Bajina Bašta sa pumpnim akumulacijama uspešno je završila 30-dnevnu probnu rundu, a od 1. marta, državna energetska kompanija EPS započeće obnovu druge jedinice. Kada obnova jedine pumpno-akumulacione hidroelektrane u Srbiji bude završena, pouzdanost elektroenergetskog sistema zemlje...

Srbija: Stručnjaci sumnjaju u američke sankcije na naftnu kompaniju NIS

Energetski stručnjaci smatraju da je malo verovatno da će američke sankcije protiv srpske naftne kompanije NIS biti sprovedene, jer nemaju ekonomsku logiku i mogle bi štetiti Srbiji, a ne Rusiji, što je suprotno nameravanom cilju sankcija. Energetski stručnjak Miloš Zdravković...

Region: Srbija unapređuje ambicije u oblasti hidroenergije sa hidroelektranom Buk Bijela u partnerstvu sa Republikom Srpskom

Srpska vlada ulaže velike napore kako bi osigurala svoju energetsku budućnost iskorišćavanjem svojih hidroenergetskih resursa. Ključni projekat u ovoj inicijativi je hidroelektrana Buk Bijela snage 114,4 MW na reci Drini, koja se razvija u saradnji sa Republikom Srpskom (RS)....
Supported byspot_img
error: Content is protected !!