NaslovnaRegion energetikaRS: Isplativa samo...

RS: Isplativa samo HE Buk Bijela?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Njemačka kompanija „RWE Innogy“ odustala je od izgradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina, jer su njihove studije pokazale da je ekonomski isplativa izgradnja samo jedne od četiri predviđene hidroelektrane, saznaju „Nezavisne“.

Kompanija RWE je studijom došla do zaključka da je ekonomski isplativa izgradnja samo HE Buk Bijela, a ne i HE Sutjeska, Foča i Paunci, zbog čega su tražili da plaćaju koncesionu naknadu od jedan odsto na ostvareni promet. U Vladi RS su, pak, ocijenili da je to niska koncesiona naknada, te su poslije neuspjelih pregovora odlučili da raskinu ugovor s Nijemcima.

Prijeratne studije su na gornjem slivu Drine predviđale samo izgradnju HE Buk Bijela sa visokom branom, što je podržala i RS. Međutim, Crna Gora se 2005. usprotivila tom projektu zbog potrebe očuvanja kanjona Tare, nakon čega je revidiran, te je smanjena brana HE Buk Bijela i „ubačene“ još tri elektrane u nizu.

U kompaniji „RWE Innogy“ o konkretnim razlozima prekida saradnje s Vladom RS nisu htjeli govoriti, navodeći da su se obje strane ugovorom obavezale na ćutanje.

„Ono što mogu reći je da je ugovor o strateškom partnerstvu bio predmet različitih odložnih uslova, a da je rok za njihovo ispunjavanje istekao 24. aprila. Mi žalimo zbog toga“, kazao je za „Nezavisne“ Konkrad Boker, portparol kompanije „RWE Innogy“. Prema njemačkom pravosudnom sistemu, „odložni uslovi“ znače da ugovor može stupiti na snagu tek nakon što strane ispune unaprijed dogovorene obaveze.

On je rekao da, uprkos neuspjeloj realizaciji projekta HES Gornja Drina, i dalje žele investirati u obnovljive izvore energije, navodeći da im u ovoj i naredne dvije godine za te svrhe na raspolaganju stoje dvije milijarde evra. „Fokus je na vjetroelektranama na obali i moru, kao i na jačanju hidroenergetskih potencijala“, kazao je Boker.

Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, izjavio je juče da će se Vlada RS opredijeliti da li će projekat izgradnje četiri hidroelektrane na Drini realizovati samostalno ili će tražiti strateškog partnera.

„Što se tiče Vlade i kompanije RWE, ovaj projekat je završen. Mi sada tražimo sljedećeg strateškog partnera, odnosno Vlada će se opredijeliti u vezi s realizacijom ovog projekta – da li će to raditi samostalno ili ćemo tražiti partnera“, kazao je Kovačević.

On je naveo da se tim Vlade RS i RWE nisu usaglasili o „određenim uslovima“, pa je inostrani partner odustao od realizacije projekta, što je Vlada prihvatila.

Kovačević je naglasio da u ovom slučaju nijedna od ugovornih strana nema prava da potražuje bilo kakvu odštetu. Prema njegovim riječima, Vlada RS će razmotriti sve prijedloge koji su u interesu RS, jer se radi o strateškom projektu u oblasti energetike.

Vlada RS raskinula je 15. maja ugovor s kompanijom RWE o strateškom partnerstvu o izgradnji HES Gornja Drina, procijenjene investicione vrijednosti od 460 miliona evra. Ukupna instalisana snaga četiri planirane hidroelektrane iznosila bi 260 megavata uz godišnju proizvodnju 760 gigavat-časova struje. Projekat je predviđao osnivanje zajedničke firme RWE i „Elektroprivrede RS“, sa vlasničkim udjelom od 60 naprema 40 odsto u korist Nijemaca.

Izvor Nezavisne novine

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene struje u regionu blizu 300 €/MWh uz slabiju proizvodnju OIE

Slabija raspoloživost energije iz obnovljivih izvora i manji uvoz podigli su 28. oktobra cene električne energije na tržištu za dan unapred u većem delu jugoistočne Evrope blizu ili iznad 300 €/MWh. Rumunija, Bugarska, Mađarska i Albanija prešle su taj...

Zijin planira proširenje rudnika u Boru za 18 miliona tona rude godišnje

Zijin Mining priprema veliko proširenje podzemne eksploatacije bakra u istočnoj Srbiji, sa ciljem da rudnik Jama Bor dostigne godišnju proizvodnju od 18 miliona tona rude. Projekat bi mogao da ojača ulogu Srbije u evropskom lancu snabdevanja bakrom, ali bi...

Obnovljiva elektrana 2030. biće energetski sistem, a ne samo izvor proizvodnje

Obnovljive elektrane 2030. sve više će se oslanjati na povezivanje proizvodnje, skladištenja, prognoziranja, upravljanja mrežom i optimizacije na tržištu. Tradicionalni obnovljivi projekat zasniva se na jednostavnom modelu: vetroturbine ili fotonaponski moduli proizvode električnu energiju, trafostanica je predaje mreži, a...
Supported byClarion Owners Engineers