Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRS: Isplativa samo...

RS: Isplativa samo HE Buk Bijela?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Njemačka kompanija “RWE Innogy” odustala je od izgradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina, jer su njihove studije pokazale da je ekonomski isplativa izgradnja samo jedne od četiri predviđene hidroelektrane, saznaju “Nezavisne”.

Kompanija RWE je studijom došla do zaključka da je ekonomski isplativa izgradnja samo HE Buk Bijela, a ne i HE Sutjeska, Foča i Paunci, zbog čega su tražili da plaćaju koncesionu naknadu od jedan odsto na ostvareni promet. U Vladi RS su, pak, ocijenili da je to niska koncesiona naknada, te su poslije neuspjelih pregovora odlučili da raskinu ugovor s Nijemcima.

Prijeratne studije su na gornjem slivu Drine predviđale samo izgradnju HE Buk Bijela sa visokom branom, što je podržala i RS. Međutim, Crna Gora se 2005. usprotivila tom projektu zbog potrebe očuvanja kanjona Tare, nakon čega je revidiran, te je smanjena brana HE Buk Bijela i “ubačene” još tri elektrane u nizu.

U kompaniji “RWE Innogy” o konkretnim razlozima prekida saradnje s Vladom RS nisu htjeli govoriti, navodeći da su se obje strane ugovorom obavezale na ćutanje.

“Ono što mogu reći je da je ugovor o strateškom partnerstvu bio predmet različitih odložnih uslova, a da je rok za njihovo ispunjavanje istekao 24. aprila. Mi žalimo zbog toga”, kazao je za “Nezavisne” Konkrad Boker, portparol kompanije “RWE Innogy”. Prema njemačkom pravosudnom sistemu, “odložni uslovi” znače da ugovor može stupiti na snagu tek nakon što strane ispune unaprijed dogovorene obaveze.

On je rekao da, uprkos neuspjeloj realizaciji projekta HES Gornja Drina, i dalje žele investirati u obnovljive izvore energije, navodeći da im u ovoj i naredne dvije godine za te svrhe na raspolaganju stoje dvije milijarde evra. “Fokus je na vjetroelektranama na obali i moru, kao i na jačanju hidroenergetskih potencijala”, kazao je Boker.

Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, izjavio je juče da će se Vlada RS opredijeliti da li će projekat izgradnje četiri hidroelektrane na Drini realizovati samostalno ili će tražiti strateškog partnera.

“Što se tiče Vlade i kompanije RWE, ovaj projekat je završen. Mi sada tražimo sljedećeg strateškog partnera, odnosno Vlada će se opredijeliti u vezi s realizacijom ovog projekta – da li će to raditi samostalno ili ćemo tražiti partnera”, kazao je Kovačević.

On je naveo da se tim Vlade RS i RWE nisu usaglasili o “određenim uslovima”, pa je inostrani partner odustao od realizacije projekta, što je Vlada prihvatila.

Kovačević je naglasio da u ovom slučaju nijedna od ugovornih strana nema prava da potražuje bilo kakvu odštetu. Prema njegovim riječima, Vlada RS će razmotriti sve prijedloge koji su u interesu RS, jer se radi o strateškom projektu u oblasti energetike.

Vlada RS raskinula je 15. maja ugovor s kompanijom RWE o strateškom partnerstvu o izgradnji HES Gornja Drina, procijenjene investicione vrijednosti od 460 miliona evra. Ukupna instalisana snaga četiri planirane hidroelektrane iznosila bi 260 megavata uz godišnju proizvodnju 760 gigavat-časova struje. Projekat je predviđao osnivanje zajedničke firme RWE i “Elektroprivrede RS”, sa vlasničkim udjelom od 60 naprema 40 odsto u korist Nijemaca.

Izvor Nezavisne novine

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud presudio u korist gasnog projekta Neptun Deep, odbacio tužbu Greenpeace-a

Projekat eksploatacije gasa Neptun Deep, koji razvijaju OMV Petrom i Romgaz, napreduje uprkos pravnim izazovima koje je pokrenula ekološka organizacija Greenpeace, izjavio je ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduja. Viši sud u Bukureštu nedavno je presudio u korist investitora, odbacivši...

Rumunija: Yesilyurt Enerji preuzima solarni projekat od 41 MW kao deo širenja na evropsko tržište

Turska kompanija Yesilyurt Enerji spremna je da preuzme solarni projekat od 41 MW u okrugu Dâmbovița, u južnoj Rumuniji. Projekat je dostigao fazu "spreman za izgradnju", što znači da izgradnja može početi jer su svi potrebni sertifikati i dozvole...

Rumunija: Alive Capital razvija solarnu elektranu od 23 MW sa komponentom za skladištenje energije

Od 2013. godine, rumunska kompanija Alive Capital pruža integrisane usluge upravljanja proizvođačima energije iz obnovljivih izvora. Nedavno je kompanija završila razvoj solarne elektrane sa instaliranom kapacitetom od 23 MW, uz podršku finansiranja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!