Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Naftno blago u Kaspijskom moru

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

 

Kaspijsko more izvor je nafte i gasa. Jedna od najsavremenijih naftnih platformi, u vlasništvu “Lukoila”, otvorena je u ruskom delu mora prošle godine. Kakav je rad, ali i život ljudi koji rade na tom objektu, ekskluzivno je ispitivao RTS.

Ekipa RTS-a posetila je naftnu platformu koja se nalazi na 180 kilometara od Astrahana, grada na obali Kaspijskog mora. Platformu, vlasništvo “Lukoila”, otvorio je prošle godine premijer Vladimir Putin.

Pravi opis za sliku sletanja helikoptera na helidrom platforme jeste “čardak ni na nebu ni na zemlji”. Iako je bilo 25 stepeni, posle dva sata leta iznad Kaspijskog mora, pojavila se magla.

Platforma ima četiri naftne bušotine, jednu gasnu i jednu bušotinu za vodu, kao i postrojenje za proizvodnju struje. U “Lukoilu” kažu da je postrojenje potpuno ekološko.

“Pored satelitskog praćenja, imamo i specijalne senzore za ekološko nadgledanje. Postoje tri nivoa zaštite koji sprečavaju da prljavština od nafte ide u more”, rekao je Andrej Skobjev, načelnik “Lukoilovog” centra za kotrolu iz Astrahana.

Procenjenjuje se da tu ima rezervi nafte za narednih 30 godina. Platforma nosi ime Jurija Korčagina, a na njoj sada radi njegov unuk.

Mladi inženjer Aleksij, sa kolegama, u komandnoj sali prati šta se dešava u svakom delu platforme. Proces rada je kompjuterizovan, a platforma se satelitski nadgleda i sa obale.

“U slučaju havarija ili vanrednih situacija, ugroženi prostor možemo da napustimo i da potpuno, svakim delom platforme uprvaljamo daljinski sa druge lokacije”, rekao je rukovodilac na platformi „Korčagin” Pavle Kuzmuk.

Život na platformi

Zaposleni rade dve nedelje na platformi, a dve odmaraju na kopnu. Na platformi može da boravi 105 ljudi, na njoj se nalazi stambeni deo sa kompletnom zdravstvenom zaštitom i dvonedeljnim zalihama hrane.

Platformu je gradilo 40.000 ljudi, među kojima je kažu, bilo i mnogo Srba. Pristup tom objektu nama niko ko nije prošao obuku spasavanja u “Lukoilovom” trening centru.

“U principu, mi ovde učimo ljude da se sami spasavaju. Posebno im pokazujemo kako da u kritičnim situacijama izbegnu paniku”, rekao je jedan od spasilaca.

Kroz obuku, doduše delimičnu, prošlo je i 40 novinara iz više evropskih zemalja koji su posetili platformu i grad Astrahan na obalama Kaspijskog mora.

Izvor rts.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bugarska: Domaća proizvodnja gasa ključna za energetsku sigurnost i konkurentnost

Ministar energetike Bugarske, Zhecho Stankov, naglasio je da bi domaća proizvodnja prirodnog gasa bila najisplativije rešenje za zemlju. Ova izjava data je tokom sastanka sa predstavnicima "OMV Petrom", filijale austrijske energetske kompanije OMV, na kojem je razgovarano o budućnosti...

Albanija: Shell se povlači iz sektora istraživanja nafte nakon akumuliranja gubitaka

Shell, holandska multinacionalna kompanija, odlučila je da se povuče iz svojih istraživanja nafte u Bloku 4, koji se nalazi u južnom delu Albanije. Pored toga, kompanija je obustavila sve ostale aktivnosti vađenja nafte u zemlji i razmatra potpuno povlačenje...

Slovenija instalirala 298,8 MW solarne snage u 2024. godini uprkos usporavanju tržišta i promenama tarifnog sistema

Prema podacima Slovenačke solarne asocijacije, Slovenija je u 2024. godini instalirala 298,8 MW solarne snage. Ovaj ukupan iznos uključuje 191,5 MW iz rezidencijalnih sistema, 100,8 MW iz komercijalnih i industrijskih projekata, te 6,5 MW iz opštinskih instalacija. Instalacija u 2024....
Supported byspot_img
error: Content is protected !!