Povodom Svjetskog dana, te u svjetlu najnovijih istraživanja Sveučilišta u Oksford-u, WWF je pozvao sve investitore da obave dodatne analize troškova hidro-energetskih projekata, koji se trenutno razvijaju u regiji Dinarskog luka.
Istraživanje Sveučilišta u Oksford-u, naime, pokazuje da koristi većine velikih brana izgrađenih u posljednjih 50 godina ne moraju nužno biti veće od troškova, štoviše, nova studija naglašava da postoje jaki empirijski dokazi da velike brane obično nisu najbolje energetsko i ekonomsko rješenje, saopšteno je iz WWF-a.
– Hidroenergija je obnovljivi izvor energije i u nekim slučajevima pravi izbor za zadovoljavanje potreba za energijom. Međutim, hidroenergija nije zeleni izvor energije sama po sebi, jer hidroelektrane mogu imati veliki utjecaj na slatkovodne eko sustave, ribarstvo i poljoprivredu – rekla je Francesca Antonelli, voditeljica slatkovodnog programa u WWF Mediteranskom programu.
Šezdeset posto od 227 najvećih svjetskih rijeka je već jako fragmentirano, sa branama kao jednim od glavnih krivaca. Regija Dinarskog luka nije iznimka. Zbog jakog pritiska od strane donositelja odluka trenutno u regiji postoje planovi za izgradnju više od 550 hidroelektrana, većina kojih je bez realne procjene financijskih, socijalnih i ekoloških troškova.
– Stvarno loš primjer je HE Lešće na rijeci Dobri u Hrvatskoj, gdje je investitor potopio 12km prekrasnog kanjona zajedno sa staništima nekoliko ugroženih i zaštićenih vrsta. Početna procijenjena vrijednost projekta bila je 60 mil EUR, a ubrzo je narasla na više od 100 mil EUR, i to bez potrebnih mjera ublažavanja negativnih utjecaja na lokalnu zajednicu, koja se sada mora nositi s posljedicama – nizvodna erozija, zagađenje vode i poplavljena područja – naglašava Irma Popović Dujmović, stručnjak za slatke vode u WWF Mediteranskom programu.
Budućnost najvažnijih slatkovodnih ekosustava u regiji Dinarskog luka ozbiljno je ugrožena. U 2011. WWF-ov Mediteranski program pokrenuo je Inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku – DASHI – koja ima za cilj poboljšanje načina na koji se donose odluke o budućim hidroelektranama i poboljšanje upravljanja postojećim hidroelektranama. Inicijativa se najviše angažira oko nacionalnih i međunarodnih donositelja odluka, te na vršenje ključnih istraživanja i stvaranje javnog pritiskakako bi se očuvali najdragocjeniji slatkovodni ekosustavi Dinarskog luka.
Izvor Agencije
