Zašto se kritički ne raspravlja o ekološkim opasnostima istraživanja i eksploatacije nafte, pitaju zeleni
Zelena akcija održala je prosvjednu akciju ispred Ministarstva gospodarstva kako bi se usprotivila daljnjim aktivnostima kojima bi se omogućila ekstenzivna eksploatacija nafte i plina u Jadranu. Zeleni upozoravaju na kritičan nedostatak javne rasprave u Hrvatskoj o ovoj temi.
Zbog toga su na današnjoj akciji aktivisti i aktivistkinje postavili ispred Ministarstva veliku funkcionalnu maketu naftne bušotine te tri fotografije – jednu hrvatske plaže, jednu ribara i jednu primorskog grada, uz transparent na kojem je pisalo: „Tko je pitao građane? Tko je pitao ribare? Tko je pitao turiste?“. Te fotografije aktivisti su urudžbirali za ministra Vrdoljaka.
Zelena akcija od Vlade i MINGO-a traži da obustavi bilo kakve radnje oko pripreme natječaja za eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, za koje je 5. ožujka osnovano i stručno povjerenstvo te da raspiše široku javnu raspravu. Smatraju da ovakvi veliki zahvati mogu imati velik negativan utjecaj na budućnost te da se Vlada ponaša izrazito neodgovorno i netransparentno oko teme koja će utjecati na okoliš, a time i na živote velikog broja građana.
Osim javne rasprave traže od Ministarstva i poglavito od novoosnovanog Stručnog povjerenstva za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, da transparentno i sadržajno prikaže rezultate nedavnog 2D istraživanja. “Vlada agresivno pokušava što brže realizirati eksploataciju nafte i plina u Jadranu, što je očito iz činjenice da je nedavno 2D seizmičko istraživanje Jadrana izvedeno bez javnog natječaja, bez javne rasprave i bez kvalitetnih mjera sigurnosti. Postalo je očito kako Vlada ne namjerava konzultirati čak niti one koji će bilo kakvom štetom procesa eksploatacije (npr. izljevom nafte) biti najviše pogođeni – ribari i turistički djelatnici, dakle građani čija djelatnost ovisi o zdravlju jadranskog okoliša.
U primjerima broda Exxon Valdez 1999. koji je na Aljasci uzrokovao izljev nafte procijenjene veličine od 40 do 120 tisuća km2 te BP-jevog katastrofalnog izljeva nafte u Meksičkom zaljevu 2006. kada je izravno zahvaćeno barem 180 tisuća km2, vrlo je jasno da čak i među kompanijama koje se prezentiraju kao „najprofesionalnijima“, katastrofalne greške se i dalje često događaju. Šteta takvih grešaka neprocjenjiva je za okoliš, životinje, ali i za stanovnike koji tamo obitavaju i koji na neki način ovise o tom okolišu.
Izravna odgovornost koju su takve tvrtke snosile za učinjenu štetu je, na žalost, minimalna”, kažu zeleni i podsjećaju da se morske struje u Jadranu kreću od juga prema sjeveru na istočnoj (hrvatskoj) obali te sa sjevera prema jugu na zapadnoj (talijanskoj) obali, što znači da bi se izljev nafte bilo gdje vrlo brzo proširio na cijelu obalu Hrvatske te na susjednu Italiju.
Izvor Energetika-net
