U odnosu na broj potpisanih ugovora za gradnju malih hidroelektrana, tek nekoliko ih je u Republici Srpskoj i izgrađeno…
Više od stotinu koncesija za gradnju malih hidroelektrana, snage do pet megavata, dodijeljeno je u bh. entitetu Republika Srpska. No, veliki broj ugovora je raskinut, obostrano ili odlukom Vlade, jer koncesionari nisu ispunili uslove na koje su se obavezali. Samo sedam ih je pušteno u rad.
Jedno od postrojenja za proizvodnju električne energije jeste i mala hidroelektrana „Divič“ kod Kotor-Varoši, koja već godinama radi punom parom.
Među prvima je izgrađena u Bosni i Hercegovini, a ima kapacitet 2,5 megavata. Planovi za njenu gradnju nastali su 2002. godine kada u BiH nisu postojali propisi koji regulišu proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
U preduzeću iz Teslića, koje je vlasnik, kažu da su prešli težak put da bi je izgradili.
– Najjednostavnije je našoj administraciji reći, kad pokucate na vrata: ‘Trebam to i to’, a oni odgovore: ‘E, ne može!’ Zna se šta iza toga slijedi, jer je to balkanski sindrom korupcije, zavisti, ljubomore itd. Svako gleda da vas tu omete, da bi nešto iznudio, neku ličnu korist. Ima tu i ljudi, da kažem, u tim državnim službama i administraciji, koji su spremni da pomognu – kaže Dragan Malić iz firme „Eling-Inžinjering“ iz Teslića.
Od 116 koncesija samo sedam pogona
Sada postoje propisi i subvencije, ali u odnosu na broj potpisanih ugovora za gradnju malih hidroelektrana, tek nekoliko ih je izgrađeno.
Entitetska vlada je od 2005. godine dodijelila 116 koncesija za gradnju sličnih hidroelektrana – 28 ugovora je raskinuto, a sedam objekata je do sada pušteno u pogon na području Republike Srpske.
– U resornom ministarstvu kažu kako ima više razloga zbog kojih ugovori o koncesiji za mini hidroelektrane do danas nisu realizovani. Glavni je, navode, nedostatak novca, zatim nedovoljna istraživanja i problemi sa lokalnim zajednicama – javlja Al Jazeera.
U Komisiji za koncesije kažu da prostorni planovi opština nisu usklađeni sa entitetskim, pa je mjesto predviđeno za mini hidroelektranu često zaštićeno područje ili planirani park prirode. Ipak, smatraju da to ne bi trebala biti prepreka.
– Moramo da razmišljamo o električnoj energiji kao o robi. Znači, to je jedna od rijetkih roba koju možemo da ponudimo na ovom evropskom tržištu i inače, tako da koliko god toga da mi proizvedemo, vjerovatno ćemo to uspjeti da plasiramo – tvrdi Predrag Aškrabić iz Komisije za koncesije.
Nezaštićene rijeke
Jedna od malih hidroelektrana planirana je i nedaleko od izvorišta rijeke Sane kod Mrkonjić-Grada.
Prema entitetskom Prostornom planu ta je lokacija predviđena da bude park prirode, ali i lokacija za mini hidroelektranu.
Za slikara Borislava Jankovića iz Mrkonjić-Grada, koji živi u blizini, bilo kakva gradnja na Sani je nezamisliva. Osnovao je i nevladinu organizaciju za zaštitu rijeke.
– Vlada je dala, tako je podarila te koncesije. Koncesije su pljuštale i na najmanju rječicu u RS-u. Toj nekoj Vladi, koja je to dala, bio je bitan samo novac, da to proda, te koncesije i, navodno, da dovuče te investitore ovamo – tvrdi Janković.
U teslićkom preduzeću „Eling-Inžinjering“ priznaju da ima negativnog uticaja na životnu sredinu, ali kažu da je sveden na minimum.
Veći problem im je što „Divič“ još nije isplativ, nego se održava zahvaljujući drugim djelatnostima firme. Uz hidroelektranu su izgradili ribnjak i prodajom ribe pokrivaju dio troškova.
Izvor Energetika
