Rastući troškovi energije širom Evrope podstakli su Evropsku komisiju da pripremi paket kratkoročnih intervencija usmerenih na ublažavanje pritiska na cene električne energije. Ova inicijativa dolazi nakon eskalacije tenzija na Bliskom istoku, koje su poremetile globalna energetska tržišta i dodatno podigle cene. Prema rečima predsednice Komisije Ursule fon der Lajen, planirani odgovor će obuhvatiti sve ključne komponente koje utiču na formiranje cena električne energije, uključujući troškove proizvodnje, mrežne naknade, poreze i sistem trgovine emisijama. Cilj je da se obezbedi ciljano i privremeno rasterećenje, uz očuvanje dugoročnog pravca politike.
Među merama koje se razmatraju nalaze se finansijski mehanizmi podrške proizvođačima električne energije, kao i zakonodavni koraci za unapređenje efikasnosti i kapaciteta elektroenergetskih mreža. Evropska komisija takođe namerava da preispita nacionalne poreske strukture, napominjući da se u nekim državama članicama električna energija oporezuje više nego fosilna goriva, što se smatra kontraproduktivnim. Predložene izmene imale bi za cilj da preokrenu ovu neravnotežu i smanje poresko opterećenje, čime bi se poboljšala pristupačnost za potrošače i privredu.
Prilagođavanja sistema trgovine emisijama EU takođe se očekuju. Iako je ovaj sistem doprineo smanjenju potrošnje gasa i ubrzanju ulaganja u obnovljive izvore energije, zvaničnici Evropske komisije smatraju da ga je potrebno modernizovati kako bi bolje odgovorio na trenutne tržišne uslove i volatilnost. Fleksibilniji okvir mogao bi pomoći u balansiranju ekoloških ciljeva sa potrebom za cenovnom stabilnošću na evropskim tržištima električne energije.
Hitnost ovih mera povezana je sa dešavanjima u globalnom snabdevanju energijom. Poremećaji povezani sa zatvaranjem ključnih pomorskih ruta i napadima na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku pojačali su pritiske na cene. Značajan deo globalnih tokova nafte i LNG-a obično prolazi kroz ove rute, što Evropu čini posebno ranjivom zbog njene zavisnosti od uvoza. Ova izloženost naglašava važnost sigurnosti snabdevanja u oblikovanju kratkoročnih političkih odgovora.
Na duži rok, strategija Evropske komisije ostaje usmerena na smanjenje izloženosti spoljnim šokovima kroz širenje domaće proizvodnje niskougljenične energije. Jačanje kapaciteta obnovljivih izvora energije smatra se ključnim putem ka stabilizaciji cena i unapređenju energetske bezbednosti širom bloka. Kontinuirana ulaganja u obnovljive izvore i infrastrukturu mreže očekuje se da će igrati centralnu ulogu u postizanju otpornijeg i samodovoljnijeg energetskog sistema.












