NaslovnaRegion energetikaZelena tranzicija zahteva...

Zelena tranzicija zahteva sigurno snabdevanje mineralnim sirovinama

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ubrzani razvoj različitih grana proizvodnje i tehnološki napredak zahtevaju stabilno snabdevanje mineralnim sirovinama.

Specifične sirovine su posebno tražene u proizvodnji i razvoju novih proizvoda, a ograničeno snabdevanje ili prekidi isporuke mogu ozbiljno da ugroze proizvodnju i dalji razvoj, smanje broj radnih mesta i oslabe nacionalnu ekonomiju. Zbog toga je zadovoljavajuće i pravovremeno snabdevanje ključnim sirovinama neophodan preduslov za regularno funkcionisanje savremenih ekonomskih tokova, a time i važan element strateškog planiranja svake države.

Nedovoljna dostupnost određene sirovine na tržištu može da bude posledica nedostatka domaće proizvodnje i smanjenja uvoza sa stranih tržišta, ali i prekida snabdevanja usled ekonomskih, prirodnih i geopolitičkih faktora. Sirovine koje su neophodne za proizvodnju, ali nedostupne na domaćem tržištu, koje su često podložne promenama u dostupnosti i ceni i koje nose veći rizik u snabdevanju – smatraju se kritičnim sirovinama. Često se u ovoj problematici naizmenično koriste izrazi „kritične sirovine” i „kritične mineralne sirovine”, s obzirom na to da mineralne sirovine čine najveći deo kritičnih sirovina.

Evropska Unija je postala svesna činjenice da će u budućnosti morati da pronađe rešenja za pitanja nabavke, prerade i recikliranja kritičnih sirovina u Evropi, te za osiguravanja lanaca nabavke, ako želi da ostvari ambiciozne klimatske i digitalne ciljeve. Litijum, kobalt i nikl upotrebljavaju se za proizvodnju baterija, galijum u solarnim pločama, sirovi bor u tehnologijama za korišćenje energije vetra, titanijum i volfram u svemirskom i odbrambenom sektoru. Ovo su samo neki od materijala bez kojih nema ni zelene ni digitalne tranzicije.


Kritične sirovine i iz rudarsko-industrijskog otpada

Postojanje mineralizacija, orudnjenja i ležišta obojenih, plemenitih i drugih metala na području Srbije uslovljeno je strukturnom, geološkom i metalogenetskom građom i procesima obrazovanja ležišta mineralnih sirovina. Rudarska aktivnost na području Srbije, tj. vađenje/otkopavanje ruda obojenih i plemenitih metala, doseže i više hiljada godina unazad, što je rezultiralo „proizvodnjom” znatnih nagomilanja rudarsko-industrijskog otpada. Ove činjenice ukazuju na postojanje značajnog mineralnog/rudnog potencijala Srbije, te mogućnosti ponovnog dobijanja metala tehnološkim postupcima recikliranja otpadnog materijala. Dakle, ležišta mineralnih sirovina su primarni izvori, a nagomilani rudarsko-industrijski otpad predstavlja sekundarni izvor za obezbeđenje mineralnih sirovina.


Evropskim aktom o kritičnim sirovinama, koji je nedavno usvojio Evropski parlament, postavlja se zakonska osnova za sigurno i održivo snabdevanje kritičnim sirovinama za evropsku industriju i pokušava da se smanji zavisnost EU od uvoza iz jedne zemlje. Ovaj zakon ima posebnu važnost za Evropsku uniju, ali i za ekonomsku i političku budućnost Srbije. Naime, pod kritičnim sirovinama smatraju se, pre svega, retki metali koji su neophodni za različite savremene zelene tehnologije, u koje spada i litijum, trenutno nezamenljiv činilac u proizvodnji baterija za električne automobile, solarne elektrane i gotovo sve prenosne uređaje koje svakodnevno koristimo.

Kako je istakla predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, jedan od predloga jeste i da se kreira klub za kritične sirovine sa zemljama istomišljenicama kako bi se osigurala pouzdanost u dobijanju pristupa kritičnim sirovinama, a na način koji poštuje standarde zaštite životne sredine i standarde bezbednosti radnika.

Ovim aktom predviđeno je da EU podrži prihvatanje i uvođenje revolucionarnih tehnologija u oblasti kritičnih sirovina. Evropska unija je najavila i da će nastaviti da razvija strateška partnerstva i zajedno sa pouzdanim partnerskim zemljama da podržava njihov vlastiti održivi razvoj stvaranjem lanca vrednosti u tim zemljama, pri čemu će podržavati sigurne, otporne, dostupne i dovoljno diverzifikovane lance vrednosti za EU.

Do 2030. godine jedna desetina strateški važnih sirovina moraće da bude rudarena u okviru granica Evropske unije

Akt o kritičnim sirovinama označava još jedan korak na putu EU ka novom pravcu za reindustrijalizaciju i agendu kompetitivnosti, nakon godine koju su obeležile visoke cene energenata, ometanja u lancima distribucije i implementacija američkog Zakona o smanjenju inflacije (IRA).

Evropska komisija je saopštila i da će postaviti niz jasnih, ali dobrovoljnih ciljeva koje EU mora da ostvari do 2030. godine. Jedna desetina strateški važnih sirovina moraće da bude rudarena u okviru granica EU, a trenutno je taj procenat samo tri odsto. U srcu dokumenta je stvaranje strateških projekata koji bi imali lakše finansiranje i jednostavniji proces dobijanja dozvola, a Komisija procenjuje da je za rast sektora sirovina neophodno do 20 milijardi evra investicija, prenosi bizlife.rs.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

GEN-I započinje poslovanje na bugarskom tržištu baterijskih sistema projektom kompanije SUNOTEC kapaciteta 126 MWh

Slovenačka energetska grupa GEN-I ušla je na bugarsko tržište komercijalnih baterijskih sistema preuzimanjem optimizacije i tržišnog upravljanja nad postrojenjem za skladištenje energije kapaciteta 50 MW/126 MWh, koje je kompanija SUNOTEC razvila u Bjali Slatini. Sistem obezbeđuje približno 2,5 sata trajanja...

Baterijski bum u Bugarskoj označava uspon novog tržišta komercijalnog skladištenja energije

Bugarska ubrzano prelazi sa faze razgovora o potencijalu skladištenja energije na razvoj stvarnog komercijalnog tržišta baterijskih sistema za skladištenje električne energije. Najjači signal stigao je iz Burgasa, gde je kompanija Solarpro Technology, u saradnji sa CATL-om, priključila baterijsko skladište...

Baterije, elektroenergetske mreže i troškovi ugljenika redefinišu energetski investicioni ciklus jugoistočne Evrope

Energetska tranzicija jugoistočne Evrope ušla je tokom 21. kalendarske nedelje (CW21) u finansijski složeniju i infrastrukturno intenzivniju fazu, jer su se investitori, elektroenergetske kompanije i operateri prenosnih sistema sve više suočavali sa činjenicom da sama ekspanzija obnovljivih izvora neće...
Supported byClarion Owners Engineers