NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeZnačaj "Južnog toka"...

Značaj „Južnog toka“ za Srbiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Potrošnja prirodnog gasa u Evropi neprestano raste, a time raste i potreba za ovim energentom. Godišnje se potroši oko 500 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, a procenjuje se da će do 2030. godine potrebe Evrope narasti i do 800 milijardi kubnih metara prirodnog gasa.

Energetska stabilnost, generalno, zavisi od postojanja infrastrukturnih energetskih objekata, jer oni obezbeđuju stabilnost snabdevanja, te je izgradnja novih gasovoda ne samo potreba već nužnost. Nekoliko energetskih infrastrukutrnih objekata je u planu, neki se već i grade, a jedan od projekata koji bi trebalo da doprinese stabilnosti snabdevanja Evrope prirodnim gasom je i izgradnja gasovoda „Južni tok“. Planirano je da ovaj tranzitno-magistralni gasovodni sistem polazi od obale Crnog mora u Rusiji, preko Bugarske stigne do Srbije, odakle se planira dalja izgradnja prema Zapadnoj Evropi, a u ovaj projekat uključeno je nekoliko država.

Gasovod „Južni tok“ značajan je energetski infrastrukturni objekat i, naravno, značajna investicija. Iako je ukupnu vrednost izgradnje „Južnog toka“ teško proceniti, očekuje se da bi vrednsot investicije mogla biti oko 25 milijardi evra, što jeste veliki novac. Ipak, pošto je rizik ostajanja bez energenata mnogo skuplji, treba očekivati da će novac biti obezbeđen.

Kako je ranije izjavio generalni direktor „Srbijagasa” Dušan Bajatović, realizacija projekta teče po planiranoj dinamici, a studija izvodljivosti za Srbiju, koja je rađena sa stručnjacima „Gasproma“, je gotova. Da će gasovod „Južni tok“ biti građen nedavno je izjavio i predsednik Upravnog odbora „Gasproma“ Aleksej Miler, koji je rekao da će ova kompanija ove godine početi istražne radove na polaganju podovodne deonice gasovoda „Južni tok“, a iz kompanije je ukazano i da se neće odustati od izgradnje ovog projekta.

Izgradnja gasovoda „Južni tok“ za Srbiju je veoma značajna. Naime, planirano je da trasa ovog gasovoda kroz Srbiju bude duga oko 470 kilometara, da trasa ide preko Zaječara, što je s tehničkog i finansijskog aspekta najekonomičnije, uz kapacitet u našoj zemlji od oko 40 milijardi kubnih metara gasa, dok je ukupan kapacitet gasovoda „Južni tok“ oko 63 milijarde kubika prirodnog gasa. U toku je razrada trase, početak izgradnje može se očekivati krajem 2012. godine, dok bi početak transporta gasa trebalo očekivati 2015. godine.

Izgradnja gasovoda „Južnog tok“ višestruko je važna za Srbiju i gasnu privredu naše zemlje. Osim što će snabdevanje tržišta naše zemlje, koja se sada gasom iz Rusije snabdeva samo iz jednog pravca, preko Mađarske, biti povećano i stabilno, pozitivno će se uticati na položaj Srbija na energetskoj mapi Evrope, jer se već razgovara o diverzifikaciji ka okolnim zemljama. Takođe, učešće Srbije u realizaciji ovog projekta pozitivno će uticati i na privredu zemlje, jer se očekuje da će na tom poslu biti angažovane i firme iz Srbije, a zahvaljujući prolasku gasovoda kroz teritoriju Srbije ostvarivaće se i značajni prihodi po osnovu tranzita gasa. Budući da se u Srbiji planira izgradnja novih skladišta gasa, značaj ulaganja u ove objekte potvrdiće se upravo kada bude završen gasovod „Južni tok“.

Izvor Mcp.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Mađarska i Srbija iznad 260 €/MWh uz rast regionalnog uvoza

Mađarska i Srbija su u četvrtak dostigle cene električne energije iznad 260 €/MWh, dok je rast potrošnje i veći regionalni manjak ponude pojačao oslanjanje na uvoz. Cene su istovremeno pale u Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i većem delu zapadnog...

HESS pustio u rad solarni kompleks od 15,34 MW kod Brežica

Slovenački proizvođač električne energije iz hidroelektrana HESS pustio je u rad dva solarna postrojenja kod hidroelektrane Brežice, čime je ukupni fotonaponski kapacitet na toj lokaciji povećan na 15,34 MW. Nova postrojenja FEBR-D1 i FEBR-D2 imaju ukupnu snagu od 9,34...

Rumunija razmatra odlaganje liberalizacije gasa posle marta 2027.

Rumunija bi mogla da odloži potpunu liberalizaciju cena prirodnog gasa za domaćinstva i posle marta 2027, dok donosioci odluka procenjuju rizik od naglog rasta računa i uslove za povratak tržišnom formiranju cena. Imenovani ministar energetike Dumitru Chisalita zatražio je...
Supported byClarion Owners Engineers