Supported byspot_img

Srbija: Za projekat Jadar...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje...

Srbija: Za “zeleni dogovor”...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa...
HomeSrbija EnergetikaSrbija: Kakve zamerke...

Srbija: Kakve zamerke ima Naučni savet EPS-a na energetsku tranziciju?

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Naučni savet Elektroprivrede Srbije (EPS) uputio je Ministarstvu rudarstva i energetike dopis svoje mišljenje o Nacrtu dokumenta o Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu Srbije (INEKP)  do 2050. godine. Kako se navodi, tekuća tranzicija se sprovodi pod pritiskom domaćih i stranih faktora čiji se interesi u znatnoj meri razlikuju od interesa građana Srbije.

Savet EPS-a naveo je da njihove analize ukazuju da načelna izlaganja INEKP za dekarbonizaciju nisu praćena ostvarivim koracima implementacije, kao i da su rešenja koja INEKP predviđa nepotkrepljena i bez čvrste finansijske osnove.

Takođe, Savet EPS-a je u dopisu naveo i da su u INEKP implicitno uključene tehnologije čija bi primena dovela do novih, ozbiljnih i još neistraženih oblika ugrožavanja životne sredine, da bi neodgovarajuće procene i nedoslednosti u izboru zamenskih izvora dovele u pitanje sigurnost i dostupnost napajanja ali i da bi tehničke, finansijske i kadrovske posledice dovele u pitanje energetsku nezavisnost zemlje.

„Tako bi posledice primene INEKP u sadašnjoj formi ubrzale proces promene vlasništva i oduzimanja ključnih postrojenja i preduzeća iz ruku građana Srbije“, navodi se u dopisu.

Istaknuto je i da tekst predloga INEKP sadrži brojne propuste i nedostatke, da postoje brojne numeričke greške u iskazu procenjenih troškova, kao i brojne nejasne i neprecizne formulacije koje onemogućuju implementaciju plana.

Naime, sam sadržaj i nacrt INEKP kao i dokumnet Ministarstva rudarstva i energetike Srbije „Polazne osnove plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. sa projekcijama do 2030. godine“ odgovaraju direktivama EU i obavezama koje proističu iz drugih međunarodnih sporazuma Srbije.

Međutim, sadržaj i opredeljenja pomenutih dokumenata nisu u skladu sa postojećom Strategijom razvoja energetike koja sadrži drugačija rešenja i koja bi trebalo da pokaže put tranzicije u Srbiji i da definiše strateška opredeljenja.

Tako da bi se, kako je navedeno, usvajanjem plana nova energetska Strategija obezvredila.

„Tako koncipiran, INEKP nije ni mogao da pruži odgovor na osnovna pitanja o optimalnim ili najboljim putevima sprovođenja tranzicije srpske energetike: kojom dinamikom smanjivati proizvodnju iz uglja, kako dekarbonizovati proizvodnju toplotne energije, koja je optimalna struktura zamenskih izvora, kako očuvati neophodni udeo baznih izvora“, navodi se u dopisu.

INEKP prema mišljenju Odobra EPS-a nije mogao ni da odgovori na pitanja kao na primer, koliki je optimalni udeo obnovljivih izvora energije i koji su prioriteti za poboljšanje eneregetske efikasnosti.

„INEKP ne može dati ulaze za novu Strategiju razvoja energetike jer prejudicira njene ciljeve i konkretne projekte, umesto da je obrnuto“, naveli su.

Istaknuto je da je prihvaćen niži optimistički cilj za ukupni udeo OIE u bruto finalnoj potrošnji do 2030. godine (33,6 odsto) zbog preuzetih obaveza Srbije prema kreditorima, Evropskoj banci za obnovu i razvoj i Međunarodnom monetarnom fondu.

„Otuda INEKP predviđa nepovoljna rešenja sa izvozom električne energije, pa se u njima javlja i takozvana „rasuta energija“, odnosno višak energije koji je nemoguće iskoristiti (nego ju je nužno plasirati, makar i po negativnoj ceni), pri čemu dolazi i do štetnog potiskivanja baznih elektrana u neekonomičan režim ili obustavu rada“, naveli su iz Saveta EPS-a.

Dodaje se da je sama ideja da Srbija bude izvoznik energije sasvim neprimenjena njenim realnim mogućnostima.

U slučaju primene najjeftinijeg scenarija morali bismo mnogo da se zadužimo

U slučaju primene najjevtinijeg od šest scenarija, Srbija mora da uloži 60 milijardi evra do 2050. godine da bi se, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji, uskladila sa njenom klimatskom i energetskom politikom, naveo je Savet EPS-a u mišljenju o predlogu INEKP.

„Predviđenu sumu je teško obezbediti bez značajnog zaduživanja zemlje, što jeste u interesu međunarodnih finansijskih institucija ali nije u interesu građana Srbije“, naveli su.

Pomenuta suma, kako su naglasili, značajno premašuje troškove koji bi, uz korišćenje drugačijih energetskih tehnologija, omogućili dostizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine čak i u uslovima značajnog uvećanja potrošnje.

Ovaj scenario, u kojem bi Srbija morala da se zaduži podrazumeva implementaciju celokupnog zakonodavstva EU kako bi se dostiglo smanjenje emisija ugljen-dioksida (CO2) po glavi stanovnika.

Međutim, kako je naveo Savet, u Srbiji emisije CO2 po glavi stanovnika su manje od emisija u vodećim zemljama EU.

„Dok se u Srbiji planira i sprovodi zatvaranje termoelektrana na ugalj, vodeće zemlje EU svoje tekuće energetske probleme rešavaju otvaranjem termoelektrana na ugalj i uvozom uglja. Stoga nametanje izuzetno visokih troškova Republici Srbiji i neizbežno zaduživanje zemlje narušava opšte opredeljenje da svaka tranzicija mora biti pravedna“, naglasili su u dokumentu.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region JIE: Prodaja pljevaljskog uglja EPS-u – dva ugovora, dve smene

Elektroprivreda Srbije (EPS) je jednostrano raskinula ugovor o kupovini mrko-lignitnog uglja od Rudnika uglja Pljevlja, koji je potpisan maja 2022. godine, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši direktor Rudnika Milan Lekić. Taj ugovor istražuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT)...

Region: EPS raskinuo ugovor o prodaji uglja jer Rudnik Pljevlja nije dostavio menicu

Ugovor sa Rudnikom uglja raskinut je, jer pljevaljska kompanija nije dostavila mjenicu, odnodno sredstvo obezbjeđenja, za ispunjenje ugovornih obaveza, saopšteno je Vijestima u Elektroprivredi Srbije (EPS). Bivši izvršni direktor Rudnika uglja, Milan Lekić, potvrdio je da je ugovor raskinut u...

Srbija: EPS je tempirana bomba srpskih javnih finansija

U Srbiji krčag ide na vodu dok se ne razbije. Elektroprivreda Srbije se u prethodnoj deceniji iz godine u godinu urušavala, dok u decembru 2021. nije došlo do kolapsa proizvodnje. Od tog trenutka sprovedene su hitne i bolne mere...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!