Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija cilja na...

Srbija cilja na 3,5 GW obnovljive energije do 2030. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija ima cilj da postigne kapacitet od 3,5 GW obnovljivih izvora energije do 2030. godine, da ga proširi na 11 GW do 2040. godine i 18 GW do 2050. godine, prema rečima Rade Mrdaka, savetnika u Ministarstvu rudarstva i energetike. Govoreći na Kopaonik biznis forumu, Mrdak je naglasio da je Srbija stvorila uslove za razvoj kapaciteta od 2,5 GW obnovljive energije u poslednje dve godine, što čini cilj za 2030. ostvarivim.

Deo ovog kapaciteta doći će iz dve aukcije, koje će omogućiti investitorima da razviju vetroelektrane i solarne elektrane sa ukupnim proizvodnim kapacitetom od 1.200 MW. Takođe, državna elektroenergetska kompanija EPS unapređuje svoj portfelj obnovljivih izvora, nakon što je potpisala ugovor sa UGT-om i Hyundai-om za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 1 GW. EPS takođe radi na vetroelektrani i solarnoj elektrani u Kostolcu.

Mrdak je istakao da prosumeri trenutno doprinose mreži sa 90 MW, dok 600 MW dolazi iz tarifa za otkup. Proceniо je da Srbija blizu 3.000 MW instaliranog kapaciteta i da će, uz dalji rast broja prosumera i završetak trećeg kruga aukcija, preći cilj od 3,5 GW. Posle 2040. godine, razvoj će biti usmeren na hidroelektrane sa pumpnim akumulacijama, a prioritetni projekti uključuju Bistricu i Đerdap 3.

Miloš Čolić, CEO kompanije New Energy Solution, istakao je da je Srbija poboljšala uslove za investitore u obnovljive izvore energije, naročito kroz aukcijske mehanizme zasnovane na premijama. Njegova kompanija je učestvovala u prvoj aukciji za vetroelektranu Pupin, uspešno razvijajući projekat snage 100 MW za deset meseci.

Neda Lazendić, viši energetski savetnik u Hyundai Engineering, predstavila je planove za 1 GW solarnih projekata koji se grade u partnerstvu sa UGT-om za EPS. Prva solarna elektrana trebala bi da bude završena do 2028. godine, a Hyundai će angažovati domaće i međunarodne dizajnere, inženjere i izvođače radova u razvoju.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Scenarijski pregled za 2030. i 2040. godinu 

Proizvodni miks Crne Gore do 2030. godine formira se oko snažne hidroenergije i rastuće flote vetroelektrana. Instalirani kapacitet vodenih elektrana mogao bi da se kreće u opsegu od 700 do 800 MW, što ostaje temelj sistema i primarni izvor...

Trgovački vodič: Kako koristiti fundamentalne signale uglja u kratkoročnim spread strategijama

Kratkoročno trgovanje električnom energijom u Jugoistočnoj Evropi funkcioniše kao igra neravnoteže između obnovljivih izvora, ograničene fleksibilnosti i starog termoenergetskog sistema koji još uvek diktira ritam tržišta. Među svim fundamentalnim faktorima, ugalj je najpotcenjeniji, ali ujedno i najmoćniji. Njegova dostupnost,...

Termoelektrane na ugalj u Jugoistočnoj Evropi – bazna proizvodnja, ispadi, uticaj na cene, prekogranična trgovina, životni vek, kvalitet uglja i ekološki troškovi

Termoelektrane na ugalj i dalje čine stub elektroenergetskih sistema u velikom delu Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. One su projektovane u vremenu kada su stabilnost, niske cene goriva i dostupnost domaćih...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!