NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePosle manjeg kvara,...

Posle manjeg kvara, Krško ponovo proradilo

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Stanje u nuklearnoj elektrani „Krško“ se normalizovalo i elektrana je ponovo priključena na dalekovod, izjavio je danas direktor Agencije za nuklearnu sigurnost Slovenije Andrej Stritar.

„Nenormalni događaj potrajao je oko sat vremena, sve se stabilizovalo i elektrana je ponovno priključena na dalekovod,“ izjavio je Stritar, a prenosi zagrebački „Jutarnji list“, pozivajući se na izvešstaj „Žurnala 24“.

U nuklearnoj elektrani „Krško“ (NEK) došlo je do automatske obustave rada u 10.30 sati, pošto je van pogona ostao 400 – kilovoltni dalekovod Tumbri-Krško, saopštila je NEK, naglasivši da zbog toga nije bilo nikakvog štetnog uticaja na okolinu.

Do privremenog zaustavljanja rada došlo je nakon što je proradila automatska zaštita, koja je izbacila prekidač u rasklopnom postrojenju, pa je 400-kilovoltni dalekovod Tumbri-Krško 2 bio bez napona, navodi NEK.

To je izazvalo ispad turbine i zaustavljanje reaktora, pa su planski startovali dizel generatori. Nakon otklanjanja uzroka koji je omogućio da proradi automatska zaštita u rasklopnom postrojenju može se pokrenuti procedura za ponovni start elektrane.

Događaj je nultog stepena, a o njemu su informisane nadležne institucije, saopšteno je iz NEK-a.

Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske saopštio je da iako je došlo do automatskog prekida rada u NE „Krško“, zbog manjeg kvara, sigurnost elektrane i izolacija radioaktivnog materijala ni jednog trenutka nije bila ugrožena.

„Mogućnosti ispuštanja radioaktivnosti u životnu sredinu nije bilo“, saopštio je taj zavod.

Poslednji put elektrana „Krško“ je stala pre osam godina, zbog nepravilnog rada izolacionog ventila, tokom redovnog testiranja. „Upucavanjem“ energetskih rezervi u sistem tada je sprečena nestašica struje evropskih razmera.

Austrijska opozicija zahteva zatvaranje nuklearke Krško

Lider najuticajnije opozicione stranke Austrije, Slobodarske partije, Hajnc-Kristijan Štrahe, zbog današnjeg problema oko nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, zatražio je zatvaranje ove nuklearke, pa i uslovljavanje ulaska Hrvatske u EU potpunim zatvaranjem te elektrane.

Prema njegovim rečima, ova nuklearka predstavlja stalnu pretnju Austriji, a njena upotreba, pošto se nalazi na trusnom tlu, je neodgovorna.

Pošto Hrvatska ima polovinu udela u Kršku, Sstrahe je zatražio od austrijske vlade, koja je juče usvojila Akcioni plan protiv nuklearnih elektrana na tlu Evrope, da zatvaranje Krškog veže za prijem Hrvatske u članstvo EU.

„Obaveza je austrijske vlade da najavi veto protiv prijema Hrvatske u EU, ako ta zemlje ne bude dalje pokazala razumnost po pitanju nuklearke Krško“, poručio je on.

„Hrvatska ne pomišlja na odustajanje od nuklearne elektrane Krško“, saopštilo je Ministarstvo privrede Hrvatske na upit austrijske novinske agencije APA.

Ministarstvo naglašava da je Krško bezbedna nuklearka, koja je prilikom pristupanja Slovenije EU prošla sve testove, pa je zbog toga začuđujuće da se sada u Austriji vodi kampanja protiv te atomske centrale.

Pored Štrahea, i vlada austrijske pokrajine Koruška planira da uputi zahtev vladi da veže prijem Hrvatske u EU za gašenje Krškog.

Ministarstvo privrede Hrvatske ističe da je u interesu Zagreba da Krško radi bezbedno, posebno što je veoma blizu glavnog grada Hrvatske.

Istovremeno Ministarstvo ukazuje da je Hrvatska veoma zabrinuta zbog nuklearne elektrane „Paks“ u susednoj Mađarskoj.

Za razliku od Krškog, nuklearka Paks je već imala probleme, a u njen rad, pre svega u bezbednosno-tehničke standarde.

Izvor beta.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Mađarska i Srbija iznad 260 €/MWh uz rast regionalnog uvoza

Mađarska i Srbija su u četvrtak dostigle cene električne energije iznad 260 €/MWh, dok je rast potrošnje i veći regionalni manjak ponude pojačao oslanjanje na uvoz. Cene su istovremeno pale u Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i većem delu zapadnog...

HESS pustio u rad solarni kompleks od 15,34 MW kod Brežica

Slovenački proizvođač električne energije iz hidroelektrana HESS pustio je u rad dva solarna postrojenja kod hidroelektrane Brežice, čime je ukupni fotonaponski kapacitet na toj lokaciji povećan na 15,34 MW. Nova postrojenja FEBR-D1 i FEBR-D2 imaju ukupnu snagu od 9,34...

Rumunija razmatra odlaganje liberalizacije gasa posle marta 2027.

Rumunija bi mogla da odloži potpunu liberalizaciju cena prirodnog gasa za domaćinstva i posle marta 2027, dok donosioci odluka procenjuju rizik od naglog rasta računa i uslove za povratak tržišnom formiranju cena. Imenovani ministar energetike Dumitru Chisalita zatražio je...
Supported byClarion Owners Engineers