Moskva i Kijev nastavljaju da otklanjaju posledice havarije u Černobilju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev pružio je uveravanja da će Rusija zajedno sa Ukrajinom nastaviti da radi na likvidaciji posledica havarije na atomskoj centrali u Černobilju.

Ruski lider je na sastanku sa predsednikom Ukrajine Viktorom Janukovičem u rezidenciji ukrajinskog predsednika “Zalesje” kod Kijeva rekao da je havarija u Černobilju postala simbol veoma velike nevolje, protiv koje su se zajedno borili stanovnici tada zajedničke države SSSR-a, preneo je Itar-Tas.

Zahvaljujući Medvedevu na aktivnom učešću ruske delegacije u obeležavanju četvrt veka od černobiljske tragedije, Janukovič je rekao i da Rusija aktivno učestvuje u projektu zaštite havarisane centrale.

Ranije juče, ruski i ukrajinski predsednici posetili su Černobilj i jedini aktivni hram u „zabranjenoj zoni“ – crkvu svetog Ilije, i učestvovali u ceremoniji polaganja kamena-temeljca za izgradnju spomenika svima koji su učestvovali u otklanjanju posledica havarije.

Medvedev i Janukovič takođe su položili cveće na Memorijal u spomen prvim žrtvama černobiljske katastrofe, neposredno pred objektom centrale i minutom ćutanja odali poštu poginulima.

Najveća tehnološka katastrofa do sada desila se na četvrtom bloku Čerbnobiljske centrale, kada je radioaktivnoj kontaminaciji bilo izloženo 12 ukrajinskih oblasti koje se prostiru na 50.000 kvadratnih kilometara, 19 ruskih regiona koji se prostiru na blizu 60.000 kvadratnih kilometara i 46.500 kvadratnih kilometara Belorusije.

Prema beloruskim medijima, Belorusija je proteklih godina posle raspada bivšeg SSSR-a uložila više od 19 milijardi dolara za otklanjanje posledica nesreće, pri čemu se ukupna šteta procenjuje na 235 milijardi dolara, a praktično je sa mape Belorusije nestalo oko 460 naseljenih mesta.

Prema izveštaju UN iz 1995. godine, od havarije je direktno i indirektno stradalo devet miliona ljudi.

Izvor tanjug.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

SEEPEX najskuplji u regionu, Srbija iznad 228 evra/MWh

Tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi ostala su pod značajnim cenovnim pritiskom za isporuku 13. oktobra, pri čemu je Srbija zabeležila najvišu cenu električne energije na dan unapred među posmatranim regionalnim tržištima. Istovremeno, povećanje cenovne razlike između Mađarske i...

Rumunija preispituje SMR u Doiceștiju zbog nerešenih uslova

Nuclearelectrica ponovo razmatra budućnost projekta malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR) u Doiceștiju, nakon interne analize u kojoj je utvrđeno da je više od 80% uslova iz investicione odluke iz februara 2026. godine ostalo nerešeno. Preispitivanje se odnosi na više...

Crna Gora odobrila 40 miliona evra za mrežu vetroelektrana Sinjajevina ukupno 488 MW

Crnogorski operator prenosnog sistema CGES odobrio je aranžman vredan približno 40 miliona evra za izgradnju visokonaponske infrastrukture namenjene povezivanju dve vetroelektrane ukupne snage 488 MW. Aranžman se odnosi na unapređenje realizacije jednog od većih planiranih projekata obnovljivih izvora energije...
Supported byClarion Owners Engineers