NaslovnaRegion energetikaMađarska transformiše elektroenergetski...

Mađarska transformiše elektroenergetski sektor rastom domaće proizvodnje i obnovljivih izvora

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Elektroenergetski sektor Mađarske prolazi kroz značajnu transformaciju, jer domaća proizvodnja raste, dok zavisnost od uvoza postepeno opada. Prema studiji Oeconomus Economic Research Foundation, glavni pokretač ove promene je brza ekspanzija obnovljive energije, posebno solarne energije.

Potrošnja električne energije u Mađarskoj ostala je uglavnom stabilna poslednjih godina. Ukupna potrošnja dostigla je 48.338 GWh u 2025., što je otprilike u skladu sa prethodne dve godine. Posmatrano šire, ukupna potražnja porasla je za oko 13 % od 2014., kada je iznosila 42.793 GWh.

Struktura potrošnje električne energije takođe se promenila. Bruto potrošnja uključuje krajnju potražnju, gubitke u prenosu i unutrašnju potrošnju elektrane. Tokom poslednje decenije, gubici u mreži pali su sa 8,49 % u 2014. na 5,83 % u 2025., dok je unutrašnja potrošnja elektrana opala sa 5,29 % na 3,54 %. Poboljšanja se pripisuju modernizaciji prenosne infrastrukture, digitalizaciji elektroenergetske mreže i rastu decentralizovane proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Domaća proizvodnja električne energije značajno je porasla. Izlaz je u 2025. porastao 3,6 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je u odnosu na 2014. zabeležen rast od gotovo 34 %. Domaće elektrane sada obezbeđuju više od 81 % električne energije u Mađarskoj, u odnosu na 68,5 % 2014., što pokazuje značajno poboljšanje energetske samodovoljnosti.

Obnovljivi izvori imali su centralnu ulogu u ovom rastu. Pre deset godina, oni su činili samo 10,72 % domaće proizvodnje, dok je u 2025. njihov udeo dostigao 35,12 %. Glavni pokretač je solarna energija: proizvodnja je skočila na 10.730 GWh u 2025., što je 16,6 % više nego 2024. (9.200 GWh), čime solarna energija čini više od 27 % ukupne proizvodnje. Otprilike jedna trećina dolazi iz kućnih i malih instalacija ispod 50 kW.

Istovremeno, fosilna goriva postepeno gube značaj, sa učešćem koje je palo sa 35,47 % u 2014. na nešto više od 23 % u 2025., pre svega zbog smanjene upotrebe uglja.

Trgovina električnom energijom takođe se menja. Iako je apsolutni uvoz porastao, njegov udeo u ukupnoj potrošnji pao je sa više od 31 % u 2014. na ispod 19 % u 2025. Istovremeno, izvoz je porastao sa 5.689 GWh u 2014. na 14.340 GWh u 2025., što predstavlja gotovo 20 % rast u odnosu na 11.988 GWh u 2024.

Sve ove tendencije ukazuju na uravnoteženiji i diversifikovaniji elektroenergetski sistem. Širenje domaće proizvodnje i brza primena obnovljivih izvora postepeno smanjuju zavisnost Mađarske od strane električne energije, dok istovremeno jačaju njenu ulogu u regionalnom elektroenergetskom tržištu, zaključuje studija.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

HUPX oktobarski promet raste 6,9% na 2,64 TWh

Promet na mađarskom tržištu HUPX za dan unapred dostigao je 2,64 TWh u oktobru, dok je prosečna cena baznog opterećenja porasla 36,8% na 244,43 €/MWh. Veći promet zabeležen je i na kontinuiranom intradnevnom tržištu.

MOL ostvaruje oko 1,25 milijardi dolara dobiti pre oporezivanja u Q3

Mađarska energetska grupa MOL prijavila je dobit pre oporezivanja od oko 1,25 milijardi dolara u trećem kvartalu 2026. Rezultat su podržali veće rafinerijske marže, više cene prirodnog gasa i izuzetni finansijski dobici, uprkos pritisku na petrohemiju i regulisane maloprodajne marže.

Grčka spušta cenu struje 16,4%, Srbija 10,1% za nedelju

Cene električne energije za isporuku 8. novembra pale su na više tržišta jugoistočne Evrope, dok je Crna Gora zadržala premiju prema susedima. Pad je usledio uz rast proizvodnje rumunske nuklearne elektrane Cernavodă, čiji se doprinos promeni cena ne može izdvojiti od ostalih faktora.
Supported byClarion Owners Engineers