Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaMađarska udvostručuje kapacitet...

Mađarska udvostručuje kapacitet solarne energije i postavlja novi cilj od 12 GW do 2030. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kapacitet solarne energije u Mađarskoj doživeo je izuzetno veliki rast, povećavši se 12 puta u poslednjih pet godina, a udvostručio se u poslednje dve godine, prema podacima Ministarstva energetike. Ovaj značajan porast već je premašio cilј zemlje za 2030. godinu, koji je iznosio 6.000 MW prema Nacionalnom planu za energiju i klimu. Kao rezultat toga, Mađarska je povećala svoj cilj na 12 GW do početka sledeće decenije.

Do novembra 2023. godine, solarni kapacitet iznosio je 4.030 MW, što predstavlja dvanaestostruki porast u odnosu na 2018. godinu. Ministarstvo je naglasilo da su instalacije velikih solarnih sistema, koje su 2022. godine premašile 2.000 MW, do kraja prošle godine dostigle 3.000 MW. Najveća proizvodnja po kvartalu dostigla je 3.346 MW u avgustu 2023. godine. U 2022. godini postavljen je rekord sa 776,8 MW solarnih postrojenja većih od 50 kW, dok je do novembra 2023. godine dodatnih 728,5 MW instalirano, što sugeriše da bi ovaj rekord mogao biti nadmašen do kraja godine.

Uključujući projekte automobilske industrije, kapacitet industrijskih solarnih postrojenja u Mađarskoj sada iznosi 4.758 MW. Samo ove godine, zemlja je dodala više od 1 GW kapaciteta solarnih sistema, što ukazuje na njen brz napredak u obnovljivim izvorima energije.

Početni cilj Mađarske od 6.000 MW dostignut je šest godina pre roka, a premašen je za više od 20%. Kao rezultat toga, Ministarstvo je ažuriralo svoj Nacionalni plan za energiju i klimu, sa ciljem da dostigne novi cilj od 12.000 MW do 2030. godine. Ova ekspanzija deo je šireg cilja Mađarske da postane lider u proizvodnji i skladištenju zelene energije, čime se poboljšava energetska bezbednost i pomaže zemlji da ispuni svoje klimatske ciljeve.

Za 2023. godinu očekuje se da će proizvodnja energije iz fosilnih goriva opasti za 18%, dok se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora predviđa da će porasti za 150%.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Scenarijski pregled za 2030. i 2040. godinu 

Proizvodni miks Crne Gore do 2030. godine formira se oko snažne hidroenergije i rastuće flote vetroelektrana. Instalirani kapacitet vodenih elektrana mogao bi da se kreće u opsegu od 700 do 800 MW, što ostaje temelj sistema i primarni izvor...

Trgovački vodič: Kako koristiti fundamentalne signale uglja u kratkoročnim spread strategijama

Kratkoročno trgovanje električnom energijom u Jugoistočnoj Evropi funkcioniše kao igra neravnoteže između obnovljivih izvora, ograničene fleksibilnosti i starog termoenergetskog sistema koji još uvek diktira ritam tržišta. Među svim fundamentalnim faktorima, ugalj je najpotcenjeniji, ali ujedno i najmoćniji. Njegova dostupnost,...

Termoelektrane na ugalj u Jugoistočnoj Evropi – bazna proizvodnja, ispadi, uticaj na cene, prekogranična trgovina, životni vek, kvalitet uglja i ekološki troškovi

Termoelektrane na ugalj i dalje čine stub elektroenergetskih sistema u velikom delu Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. One su projektovane u vremenu kada su stabilnost, niske cene goriva i dostupnost domaćih...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!