NaslovnaRegion energetikaKako će energetika...

Kako će energetika izgledati 2030?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Veliki rast proizvodnje nafte i gasa iz nekonvencionalnih izvora imaće veliki uticaj na globalno energetsko tržište do 2030. godine.

Pratiće ga redefinisanje očekivanja u velikim svetskim privredama i promene u globalnim trgovačkim tokovima, zaključci su iz studije ‘Pogled u energetiku do 2030. godine’ britanske naftne kompanije British Petroleum.

Tako se prognozira da će potrošnja energije u 2030. biti za 36 odsto veća nego 2011. godine, a gotovo celi rast će bit vezan za rastuće privrede.

Porast proizvodnje nafte iz nekonvencionalnih izvora (škriljaca, naftnih pesaka i biogoriva) imaće do 2030. godine čak 70 odsto udela u rastu ukupne proizvodnje.

Razvoj proizvodnje nafte i gasa iz škriljaca uticaće presudno na promenu energetskog bilansa pre svega u SAD-u. Tako će SAD, kao najveći potrošač energije, do 2030. godine postati energetski samodovoljna jer će vlastitom proizvodnjom zadovoljavati 99 odsto potreba, dok je 2005. zadovoljavao 70 odsto.

S druge strane, Kina i Indija će morati biti još veći uvoznici energenata ako žele da zadrže sadašnji privredni rast. To će značajno uticati na promenu svetskih energetskih trgovinskih tokova.

Ono što je posebno značajno u spomenutoj studiji je da se na globalnom tržištu i u struci praktično više ne spominju strahovi od nestanka nafte, koji bi bili stručno utemeljeni, javlja ruski portal ‘Oil and Gas Eurasia’.

Izvor B92

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, a Srbija je postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, veće potrebe za prekograničnim uvozom i trajna ograničenja u snabdevanju podigli su veleprodajne cene...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers