Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Četrdesetak udruga...

Hrvatska: Četrdesetak udruga od Vlade i EBRD-a traži odustajanje od HE Ombla

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Četrdesetak organizacija civilnog društva iz svih krajeva Hrvatske, uključujući i Hrvatsko biospeleološko društvo te niz organizacija iz Dubrovnika uz međunarodne organizacije poput Friends of the Earth International, Bankwatch i Justice and Environment uputile su pisma predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću i predsjedniku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Sumi Chakrabartiu, tražeći da odustanu od izgradnje štetne i skupe HE Ombla.
“Zbog štete koju bi izgradnja HE Ombla napravila na ovo značajno i zaštićeno stanište, s upitnom ekonomskom isplativošću, te upornim ignoriranjem javnosti i mišljenja građana, još jednom apeliramo da Vlada odbaci ovaj štetni projekt. Za to sad postoje osnove prema Zakonu o zaštiti prirode te europskom okolišnom zakonodavstvu koje će Republika Hrvatska morati provoditi sa stupanjem u Europsku uniju 1. srpnja 2013.”, priopćila je danas Zelena akcija.

Potpisnik pisama je Bernard Ivčić, predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije koja u priopćenju navodi kako je EBRD odobrila kreditiranje izgradnje HE Ombla u studenom 2011., prije nego je projekt bio kvalitetno ocijenjen s aspekta zaštite okoliša uz neadekvatno sudjelovanje javnosti, uz uvjet da HEP napravi dodatne studije bioraznolikosti špiljskog sustava Vilina špilja – Izvor Omble. Rezultati tih istraživanja sada potvrđuju da je to stanište jedno od najbogatijih bioraznolikošću u Hrvatskoj, ali i u svijetu, ističe Zelena akcija.

Istraživanje je, navodi, dokazalo kako bi izgradnja HE Omble imala dugotrajne i nepovratne posljedice na ekosustav Vilina špilja – Izvor Omble i mogla bi trajno uništiti stanište koje je zaštićeno kao dio buduće europske ekološke mreže Natura 2000 i kao dio postojeće nacionalne ekološke mreže. Iako postoje mjere smanjenja štete za pojedine zaštićene vrste, pozitivni učinak takvih mjera se ne može dokazati, dok za zaštićeno stanište mjere smanjenja štete ne postoje.

Istraživanje je dokazalo postojanje 68 vrsta, od kojih je većina endemskih vrsta za Dinaride Hrvatske i BiH, dok su mnogobrojni endemi šireg područja Dubrovnika. Prisutno je čak 14 endema prisutnih samo u špiljskom sustavu Vilina špilja – Izvor Omble.

“Usprkos tome, umjesto priznavanje činjenice o mogućem uništenju desetak endemskih vrsta i zaštićenog staništa što je temelj za odustajanje od izgradnje HE Ombla, zaključak studije o bioraznolikosti je da se projekt može realizirati uz mjere smanjenja štete, poput stvaranja umjetnih špilja uz postojeću”, navodi Zelena akcija.

Ističe kako bi se “takav zahvat u prirodu, prema hrvatskom zakonodavstvu i EU smjernici o staništima, mogao provesti jedino ukoliko je projekt od prevladavajućeg javnog interesa. Kada bi projekt donosio izuzetne ekonomske i društvene koristi, onda bi se možda mogao realizirati usprkos šteti za okoliš, no, HE Ombla ne donosi niti značajnu ekonomsku, niti značajnu društvenu korist”.

Također navode da studije bioraznolikosti koje je HEP naručio temeljem zahtjeva Europske banke za obnovu i razvoj, nisu napravljene po zakonskoj proceduri prema Zakonu o zaštiti prirode.

Izvor SEEbiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Severna Makedonija: Makpetrol povećava dividendu na 68,3 evra po akciji nakon uspešne 2024. godine

Severnomakedonski maloprodajni lanac goriva Makpetrol objavio je da će za 2024. godinu isplatiti bruto dividendu od približno 68,3 evra po akciji, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Odluka je usvojena od strane akcionara i odražava poboljšane finansijske...

Grčka: PPC Grupa prijavljuje prilagođeni EBITDA od 450 miliona evra u prvom kvartalu 2025. godine usled sezonskih izazova

PPC Grupa je objavila finansijske rezultate za prvi kvartal 2025. godine, prijavljujući prilagođeni EBITDA u iznosu od 450 miliona evra. Ovaj rezultat odražava uticaj sezonskih faktora, naročito nepovoljnih vremenskih uslova u Grčkoj i Rumuniji, koji su smanjili proizvodnju iz...

Grčka: Alpha Bank podržava solarne investicije u vrednosti od 316 miliona evra

Grčka Alpha Bank obavezala se da će finansirati izgradnju četiri nove solarne elektrane u Grčkoj, ukupnog kapaciteta od 267 megavata. Ove projekte će razvijati lokalne podružnice investicionih fondova Foresight i Mirova. Paket finansiranja, kojim isključivo koordinira Alpha Bank, uključuje podršku...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!