Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Rekordna cena...

Bugarska: Rekordna cena električne energije, industrija gasi pogone

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

O temi ukratko:

Na tržištu električne energije u Bugarskoj postoji deficit električne energije.

Cene su rekordno visoke, ali TE Marica Istok 2 ne radi i nastavlja da pravi gubitke.

Skupa energija opterećuje industriju dodatnim troškovima koji će se preneti na potrošače.

Bugarskim sektorom energetike se neadekvatno upravlja, zbog čega lokalne kompanije imaju visoke troškove za električnu energiju. Postoje državne elektrane, ali većina njih je zatvorena, dok 20% onih koje su u funkciji rade za izvoz. Na taj način u sistemu nastaje veštačka nestašica, koja gura cene električne energije do neviđenih, pa čak i nezamislivih nivao, od preko 300 leva (153,4 evra) po MWh.

Podednici u ovoj situaciji su pojedine elektrane, poput onih u vlasništvu Ahmeda Dogana i Hrista Kovačkog, dok je gubitnik – čitava bugarska ekonomija.

Veće troškove poslovanja snosiće potrošači, putem robe i usluga koje kupuju, ili će doći da pada izvoza zbog visokih troškova proizvodnje.

Glavni krivac za ekstremne nivoe cena je državna TE Marica Istok 2, koja ne radi, iako je prošle nedelje mogla da ostvari siguran profit.

Prosečna cena bazne električne energije na dan unapred tržištu Bugarske nezavisne energetske berze energije (IBEX) u sedmici od 30. jula do 5. avgusta iznosi 248 leva (126,8 evra) po MWh.

To je više nego dvostruko povećanje u odnosu na 119 leva (60,8 evra) po MWh, koliko je energetski regulator prognozirao od 1. jula. Konkretno, 4. avgusta postavljen je apsolutni rekord u čitavoj istoriji trgovine električnom energijom u Bugarskoj – 330,73 leva (169 evra) po MWh za bazno opterećenje, a u pojedinim intervalima probijena je granica od 400 leva (204,5 evra) po MWh.

To je za preko 50% više u odnosu na cene električne energije u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj i Austriji – glavna izvozna tržišta za bugarsku industriju.

U osnovi trenutnih energetskih problema je toplotni talas širom regiona. Prema podacima Operatora elektroenergetskog sistema, vrhunac potrošnje u Bugarskoj ostvaren je u ponedeljak, 2. avgusta, kada je dostignuto opterećenje od oko 5.000 MW.

Zapravo, zemlja ima 5.800 MW proizvodnog kapaciteta, a izvoz se kreće oko 900 MW po satu. „Ova okolnost stvara deficit i pomera krivu ponude i potražnje ka visokim nivoima cena u tržišnom segmentu dan unapred“, priznaje Bugarski energetski holding.

Među uzrocima visokih cena električne energije širom Evrope je i povećanje kvote za emsije ugljenika na preko 50 evra po toni, u poređenju sa 30 evra na početku godine i manje od 20 evra u 2020. godini.

Međutim, postoje i drugi lokalni faktori koji trenutnu situaciju čine kritičnom. Na primer, upravo ove nedelje Toplifikacija Sofija je u remontu, a to je jedno od najvećih kogeneracionih postrojenja za proizvodnju električne energije u zemlji.

Takođe, u Grčkoj je nekoliko termoelektrana u planiranom godišnjem remontu i, shodno tome, uvoz raste. Zbog požara u Turskoj, zemlja je počela da zatvara elektrane i povećava zahteve za uvoz električne energije.

Međutim, najvažniji faktor u Bugarskoj je činjenica da državna TE Marica Istok 2 radi sa manje od 25% kapaciteta, bez ikakvih tehničkih, resursnih i organizacionih prepreka za puno opterećenje.

Do sada je TE Marica Istok 2 radila sa dva od svojih osam blokova. Objašnjenje za to glasi da su troškovi proizvodnje toliko visoki da proizvedenu električnu energiju niko neće kupiti po tako visokoj ceni – preko 200 leva (102,3 evra) po MWh.

Ovo bi bilo tačno u uobičajenim okonostima. Međutim, sa stalnim deficitom električne energije u čitavom regionu i prosečnim cenama na berzi od 250 leva (127,8 evra) po MWh, pasivnost elektrane graniči se sa kriminalnim nemarom.

Naime, elektrana trenutno prodaje električnu energiju po osnovu dugoročnih ugovora zaključenih 26. juna, po ceni od 172,19 leva (88 evra) po MWh, a ne izlazi na berzu gde se cene kreću od 200-250 leva (102-128 evra) po MWh. Uz dobro upravljanje, TE bi mogla svakodnevno ponuditi 200-300 MW, po ceni od 220 leva (112,5 evra) po MWh, što bi omogućilo ostvarivanje profita.

Ko su gubitnici

Bugarske kompanije su trenutno direktno pogođene visokim cenama električne energije. „Granica tolerancije je već pređena i nakon razgovora sa rukovodstvom velikih energetski intenzivnih kompanija započinjemo postepeno gašenje proizvodnih pogona, sa početkom u 0:00 h, 4. avgusta 2021. godine“, navodi se u otvorenom pismu Udruženja poslodavaca.

Pošto, prema udruženju, odgovorne institucije očigledno nisu u stanju da se izbore sa situacijom, odgovorni bi trebali odmah da podnesu ostavke, a Ministarstvo energetike bi trebalo da obezbedi resurse za rešavanje problema sa kojima se suočava bugarska industrija.

Oni su izrazili spremnost da organizuje nacionalne proteste u cilju zaštite interesa stotina hiljada radnika u industrijskom sektoru u Bugarskoj.

„Održavanje izuzetno visokih cena električne energije već dovodi do potpune nekonkurentnosti bugarskih kompanija u poređenju sa kompanijama u zemljama Centralne Evrope i Turskoj, što može biti praćeno bankrotima, smanjenom proizvodnjom i otpuštanjima“, ocenile su bugarske kompanije koje posluju u branši Polimeri.

Visoke cene električne energije pogađaju sva pravna lica, čak i frizerske salone, kafiće i prodavnice, koje se od 1. jula snabdevaju na slobodnom tržištu. Na primer, ako je njihov račun u junu iznosio 200 leva (102 evra), u julu će morati da platite oko 300 leva (153,4 evra), što će se odraziti na sve potrošače u lancu. Ukratko, to je nešto poput nove takse koja se zove TE Marica Istok 2.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: Grčka i Saudijska Arabija ubrzavaju zeleni energetski koridor

Grčka i Saudijska Arabija ubrzavaju planove za stvaranje zelenog energetskog koridora za transport obnovljive električne energije iz Rijada u Evropu putem Grčke. Ova inicijativa potvrđena je tokom sastanka grčkog ministra energetike Teodorosa Skilakakisa i njegovog saudijskog kolege, jer obe...

Evropa: Češka ostvarila energetsku nezavisnost od Rusije

Češka je uspešno smanjila svoju zavisnost od ruske nafte i prirodnog gasa, s obzirom da su u januaru prekinuti uvozi gasa putem gasovoda, a uvoz nafte treba da prestane do leta, prema rečima Vaclava Bartuške, specijalnog izaslanika Češke za...

Evropa: Baltičke zemlje prekinule poslednju energetsku vezu sa Rusijom, integrišu se u mrežu EU usred strahova od sabotaža

Balticke zemlje će prekinuti poslednju veliku energetsku vezu sa Rusijom, čime će se integrisati u elektroenergetski mrežni sistem EU. Estonija, Letonija i Litvanija će se isključiti iz Brell sistema, sovjetske veze sa Rusijom i Belorusijom, i povezati sa mrežom...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!