NaslovnaRegion energetikaBugarska napreduje u...

Bugarska napreduje u proširenju NE Kozloduj sa prvim AP1000 reaktorima u Evropi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Bugarska napreduje sa svojim najvećim energetskim projektom u poslednjim decenijama, planirajući izgradnju dve nove jedinice u nuklearnoj elektrani NE Kozloduj. Jedinice 7 i 8 koristiće tehnologiju AP1000 kompanije Westinghouse Electric, čime će postati prve reaktorske jedinice u Evropi zasnovane na ovom dizajnu. Trenutno, samo dve elektrane u svetu koriste AP1000 – jedna u Sjedinjenim Američkim Državama i jedna u Kini. Projekat ima za cilj jačanje energetske nezavisnosti Bugarske i dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sistema.

Potpisan je partnerski sporazum u SAD između kompanije NPP Kozloduj – New Build i Citi banke za obezbeđivanje finansiranja novih jedinica. Ovaj ugovor je opisan kao najveća nuklearna angažovanost Citi banke u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Bugarske vlasti ističu da je održivo finansiranje ključni element strategije zemlje za energetsku i klimatsku sigurnost, a Citi će obezbediti finansijsku strukturu potrebnu za pouzdanu, pristupačnu i niskougljeničnu proizvodnju električne energije na duži rok.

Planirane dve jedinice AP1000 imaju ukupni instalirani kapacitet od 2.300 MW. Svaka jedinica se očekuje da proizvede oko 9–10 TWh električne energije godišnje. Zvanične procene investicija kreću se između 12 i 14 milijardi evra, dok nezavisne bugarske analize sugerišu da troškovi mogu dostići oko 17,6 milijardi evra. To bi moglo značiti minimalnu cenu električne energije od oko 60 evra po MWh pre uračunavanja troškova goriva i drugih operativnih troškova, što bi cenu moglo podići na 100–125 evra po MWh.

Bugarska je već izdvojila 766 miliona evra za projekat i planira da zadrži udeo od 30%. Prema trenutnom planu, jedinica 7 treba da počne sa radom 2035. godine, a jedinica 8 2037. godine.

Trenutno, NE Kozloduj koristi jedinice 5 i 6, puštene u rad 1987. i 1991. godine, svaka sa kapacitetom od 1.000 MW. Zajedno proizvode više od trećine električne energije Bugarske. Jedinice 1–4, puštene u rad između 1974. i 1982. godine, zatvorene su u periodu od 2002. do 2007. godine iz bezbednosnih razloga i u skladu sa obavezama Bugarske prilikom pristupanja EU.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bugarska prednjači sa više od 6 GW baterijskih kapaciteta

Baterijski operateri u jugoistočnoj Evropi sve češće kupuju solarnu električnu energiju iz podnevnih sati i prodaju je kasnije. Bugarska prednjači u tom trendu, dok se u Srbiji pojavljuju negativne cene na tržištu za dan unapred.

Baterije u Bugarskoj prelaze 19 GWh, očekuje se pad večernjih premija

Rast baterijskog skladištenja u jugoistočnoj Evropi mogao bi da suzi večernju premiju i promeni prinose investicija. Premija bi ipak mogla da opstane tokom nestašica koje traju duže od mogućnosti baterija da reaguju.

Jugoistočna Evropa širi baterije, sužava arbitražu; Rumunija na 1.162 MW

Brzi rast baterijskog skladištenja u Jugoistočnoj Evropi može da smanji cenovne razlike koje su privukle investitore. Dugoročne procene zato treba da uračunaju konkurenciju i prihode baterija izvan jednostavne arbitraže.
Supported byClarion Owners Engineers