BP tužio partnere zbog ekološke katastrofe u Meksičkom zalivu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Kompanija Britiš petroleum (BP) podnela je tužbu protiv vlasnika naftne platforme Dipvoter horajzon u Meksičkom zalivu, gde je pre tačno godinu dana došlo do eksplozije, koja je pokrenula najveću ekološku katastrofu u istoriji SAD. BP od kompanije Transoušn, vlasnika platoforme, traži odštetu od 40,9 milijardi dolara, tvrdeći da su svi bezbednosni sistemi i uređaji, kao i procedura kontrole bušotine na morskom dnu, bili neuspešni, što je dovelo do velikog isticanja nafte.

Britanska kompanija takođe tuži Kameron internešenel, koji je isporučio masivni uređaj za zaustavljanje isticanja nafte, čiji je pogrešni dizajn doprineo katastrofi.

BP nastoji da dođe do tog novca da bi lakše isplatio desetine milijardi dolara naknada koje mora da plati za štetu načinjenu privredi duž obala Meksičkog zaliva, posle isticanja nafte iz izvorišta Makondo, koje je u vlasništvu BP-a.

Istovremeno, Transoušn je tužio BP, tražeći 12,9 miliona dolara, a ostale firme za još 20 miliona dolara. Među njima je i Holibarton, koja je obezbedila cementnu smesu za obezbeđenje izvora nafte, koja se pokazala nestabilnom.

Kako se navodi u tužbi, to su troškovi koje je Transoušn imao kada je naftna platforma potonula u more.

Tužbe su podnete poslednjeg dana roka kada su partneri u tom poslu podmorske eksploatacije nafte imali pravo da jedni od drugih podnesu takve zahteve.

Katastrofa u Meksičkom zalivu započela je 20. aprila prošle godine eksplozijom na naftnoj platformi Dipvoter horajzon, 80 kilometara ispred obala Luizijane, u kojoj je poginulo 11 radnika. Iz izvora Makondo tada je počelo nekontrolisano isticanje nafte koje je, posle nekoliko bezuspešnih pokušaja, delimičcno stavljeno pod kontrolu tek 4. juna.

BP je tek 15. jula uspeo da na otvor postavi efikasan poklopac koji je uspeo da u potpunosti zaustavi isticanje nafte.

Vladine najgrublje procene su da je iz Makonda za tri meseca isteklo više od 200 miliona galona nafte, što je tu krizu učinilo najvećom ekološkom katastrofom u istoriji SAD.

Izvor tanjug.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori rastu dok se premija Mađarske smanjuje

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori značajno su porasle za isporuku u utorak, za razliku od pada cena u Mađarskoj i Rumuniji, dok je potreba jugoistočne Evrope za neto uvozom povećana uprkos većoj proizvodnji iz solarnih elektrana. Cena...

Slovenija ponovo pokrenula peti blok TE Šoštanj zbog veće potražnje za toplotnom energijom

Slovenačka termoelektrana Šoštanj privremeno je ponovo pokrenula peti blok, jer je zahlađenje povećalo potražnju za daljinskim grejanjem, dok je šesti blok i dalje na remontu. Potražnja za toplotnom energijom dostigla je približno 400 MWh dnevno. Očekuje se da će peti...

E.ON planira ulaganje od 625 miliona evra u proširenje mađarske elektroenergetske mreže

Kompanija E.ON Hungaria planira program ulaganja u mrežu vredan 625 miliona evra, kojim bi do 2030. godine trebalo da bude obezbeđeno dodatnih 2.323 MW kapaciteta za priključenje, što bi omogućilo dalji razvoj obnovljivih izvora energije, sistema za skladištenje i...
Supported byClarion Owners Engineers