Grčka je od januara do septembra 2026. izvezla 13,60 TWh prirodnog gasa, gotovo 169% više nego u istom periodu prethodne godine, kada je izvoz iznosio 5,06 TWh. Veće isporuke LNG-a podstakle su prekograničnu prodaju gasa uprkos padu domaće potrošnje. Ukupna tražnja, uključujući izvoz, porasla je 12,72%, na 63,53 TWh, što pokazuje sve veći značaj susednih tržišta za grčki gasni sektor.
Ukupan uvoz prirodnog gasa u Grčku povećan je 12,61%, na 63,57 TWh. Terminali Revythoussa i Alexandroupoli zajedno su isporučili 30,10 TWh u prenosnu mrežu. Rast izvoza tako je nadoknadio manju potrošnju domaćih kupaca i podigao ukupnu tražnju u mreži za više od desetine.
Ulazne tačke i LNG terminali
Veza Sidirokastro sa Bugarskom ostala je najveća pojedinačna ulazna tačka za gas u Grčku. Preko nje je isporučeno 25,51 TWh, u poređenju sa 25,46 TWh godinu ranije. Još 7,96 TWh stiglo je preko ulazne tačke Nea Mesimvria iz gasovoda Trans-Adriatic Pipeline.
Isporuke sa terminala Alexandroupoli preko priključka Amfitriti porasle su na 5,82 TWh, sa 1,03 TWh u odgovarajućem periodu 2025. Terminal Revythoussa isporučio je 24,28 TWh preko priključka Agia Triada. To je povećanje od 11,58% u odnosu na godinu ranije.
Poreklo i isporuke LNG-a
Sjedinjene Američke Države isporučile su 17,88 TWh LNG-a istovarenog na terminalu Revythoussa. To je činilo približno 74% količina dopremljenih brodovima na taj terminal. Sledeća je bila Nigerija sa 4,16 TWh, odnosno 17,2%.
Među ostalim dobavljačima bili su Kongo sa 0,86 TWh, Egipat sa 0,51 TWh, Alžir sa 0,49 TWh i Mauritanija sa 0,35 TWh. Revythoussa je primila 32 broda sa ukupno 24,25 TWh LNG-a, naspram 36 brodova sa 22,41 TWh godinu ranije. Veća istovarena količina uz manji broj dolazaka ukazuje na rast prosečne veličine tereta.
Poraslo je i snabdevanje LNG-om u manjim količinama. Broj utovara u kamione povećan je sa 494 na 801. Utovarena količina porasla je sa približno 22.182 na 36.554 kubna metra.
Domaća potrošnja gasa
Domaća potrošnja prirodnog gasa smanjena je 2,67%, na 49,93 TWh. Proizvođači električne energije ostali su najveći kupci, sa približno 70% domaće tražnje. Njihova potrošnja pala je sa 36,45 na 34,92 TWh.
Industrijski kupci i korisnici komprimovanog prirodnog gasa zajedno su potrošili 5,03 TWh, u poređenju sa 5,43 TWh ranije. Kupovina gasa za distributivne mreže porasla je sa 9,42 na 9,98 TWh. Na te mreže otpadala je približno petina domaćeg tržišta.
