NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeMoskva će tražiti...

Moskva će tražiti odštetu ukoliko Sofija odbije izgradnju naftovoda

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

Ukoliko Bugarska zvanično saopšti da neće učestvovati u realizaciji projekta izgradnje naftovoda Burgas-Aleksandropolis, onda će se Rusija osećati oštećenom i pokrenuće mehanizme, koje dozvoljava međuvladin sporazum i tražiće odštetu.

To je izjavio ruski ministar energetike Sergej Šmatko, a prenosi RIA Novosti.

– Kao i ranije Rusija je zainteresovana za realizaciju ovog naftovoda, on je ekonomski opravdan, ali Moskva nije spremna da putem njegove izgradnje bude ucenjivana i spremna je da se povuče iz njega i aktiviraće mehanizme za odštetu po osnovu troškova koje smo imali – objasnio je Šmatko.

– Trenutno status projekta je takav da smo mi bukvalno zamrzli sve delatnosti u njemu, jer čekamo zvaničnu odluku bugarske Vlade.

– Mi ćemo delovati u skladu sa postojećim međuvladinim i korporativnim sporazumima, a oni dozvoljavaju da se pokrene zahtev za odštetu – dodao je Šmatko.

Podsetimo, prošle nedelje na sastanku u Rimu projektne kompanije Transbolkan pajplajn, bilo je odlučeno da se Bugarskoj da rok do 20. marta, da isplati 7,3 miliona evra, po osnovu rada te zajedničke kompanije Rusije, Grčke i Bugarske.

Dva dana pre sastanka u Rimu, bugarski ministar finansija Simeon Đankov je izjavio sledeće:

– Bugarska po osnovu izvršenih delatnosti po projektu duguje projektnoj kompaniji Transbolkan pajplajn 5 miliona evra.

Ministar Đankov je ovim rečima stavio do znanja da taj novac Bugarska neće uplatiti dok ne bude završena ekološka ocena Ministarstva za životnu sredinu i vode, tačnije dok ne bude gotov izveštaj o uticaju pomenutog naftovoda na životnu sredinu, u delu koji prolazi kroz Bugarsku.

Inače, Rusija i Grčka, kao po dogovoru ponavljaju da su zainteresovani za izgradnju naftovoda. On je u većinskom vlasništvu Rusije (51%), a Bugarska i Grčka su suvlasnici sa po 24,5%. Ovaj naftovod je zamišljen da prevozi isključivo rusku naftu od ruske luke Novorosijsk. Prvo do Bugarske, a kasnije kopnenim putem da nafta stiže do grčke luke Aleksandropolis i dalje da se tankerima razvozi širom sveta, a pre svega do američkog tržišta. Burgas-Aleksandropolis je od izuzetne važnosti za Rusiju, jer njegova trasa joj omogućava da izbegne prenatrpane turske moreuze Bosfor i Dardanele, koji su joj velika smetnja za isporuku njene nafte. Dodajmo i to, o projektu naftovoda Burgas-Aleksandropolis govori se već 15 godina, a kao što se vidi njegova realizacija još nije na vidiku.

U prilog ovoj tezi govore i reči ruskog ministra Sergeja Šmatka. Na pitanje da li je 20. mart prelomni trenutak za sudbinu naftovoda, Šmatko je odgovorio da tog datuma može doći do prekretnice u njegovoj sudbini.

– Moram da priznam da mene malo uznemiruje kada će biti uplaćen taj novac od strane Grčke, ali ostavljam o tome da se dogovore grčki i bugarski akcionari.

Izvor Energyobserver.com

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

CBAM verifikacija menja izvoz električne energije iz jugoistočne Evrope, dok se trgovci suočavaju sa novim troškovima i ugovornim rizicima

Izvoznici električne energije i trgovačke kompanije širom jugoistočne Evrope suočavaju se sa sve većim pritiskom da dokažu ugljenični profil električne energije koju prodaju na tržištu Evropske unije, kao i njenu fizičku isporuku. Mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM)...

CBAM stvara nove razlike u cenama električne energije u Evropi, dok troškovi ugljenika opterećuju izvoz sa Balkana i konkurentnost industrije

Mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) menja cene električne energije i ekonomsku računicu trgovine strujom širom jugoistočne Evrope, produbljujući razliku između veleprodajnih cena električne energije i troškova uvoza iz zemalja Zapadnog Balkana nakon obračuna emisija ugljen-dioksida. Uticaj bi...

DPM Metals priprema projekat Čoka Rakita u Srbiji za izgradnju 2027. godine, uz podršku novčanog toka iz rudnika na Balkanu za dalje širenje poslovanja

Kompanija DPM Metals približava projekat rudnika zlata Čoka Rakita u istočnoj Srbiji fazi izgradnje, koja je planirana za početak 2027. godine. U tom procesu koristiće opremu iz zatvorenog rudnika Ada Tepe u Bugarskoj, kao i novčani tok iz postojećih...
Supported byClarion Owners Engineers