Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

TENT spreman za trzisno poslovanje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Petar Knežević,direktor PD TENT

Privredno društvo TENT će kroz pet godina zauzimati mesto koje mu i pripada u regionu:biće lider u proizvodnji električne energije u jugoistočnoj Evropi, kaže direktor Knežević

Donošenje novog Zakona o energetici i njegova važnost za proizvođače električne energije,dosadašnji proizvodni rezultati,kvalitet obavljenih remonata,srednjoročni plan razvoja privrednog društva TENT – bile su samo neke teme razgovora sa Petrom Kneževićem, direktorom PD TENT

– Polako dolazi vreme kada će ojačati svest o tome da električna energija ne sme da ima atribute socijalne kategorije, već proizvoda koji zahteva ogromna ulaganja i znanja.Ovu veliku istinu i sami moramo što više da promovišemo – istakao je,između ostalog, direktor PD TENT u razgovoru za naš list.

Septembar je mesec kada se završavaju dva velika ovogodišnja remonta blokova TENT B-2 i A-4 i kada se privode kraju preostali remontni poslovi. Kako ocenjujete ovogodišnju remontnu sezonu?

-Iako manja po obimu radova nego prethodnih godina, ovogodišnja remontna sezona je obavljena veoma kvalitetno.Imali smo kapitalne remonte na blokovima B-2 i A-4. Na bloku B-2 remont je trajao 120 dana. Najveći posao bila je rekonstrukcija elektrofiltera.Polovinu potrebnog novca za ovu rekonstrukciju smo obezbedili iz donacija, a polovinu čine sopstvena sredstva.Drugi veliki posao na ovom bloku bila je zamena dela cevnog sistema i to predstavlja početak kompletne revitalizacije blokova B-1 i B-2.Što se tiče bloka A-4,rekonstrukciju mlinova završavamo za 60 umesto za planiranih 75 dana. Na mlinovima bloka A-4 smo povećali kapacitet i finoću meljave, a to je preduslov za optimizaciju procesa sagorevanja i eliminisanje azotnih oksida.U septembru završavamo popravku turboagregata trećeg bloka TE „Kolubara“ snage 60 megavata, a očekujemo da će ubrzo nakon toga biti završen remont bloka TENT A-3, kao i remont jedinog bloka TE „Morava“ od 125 megavata.Na ostalim blokovima rađeni su standardni remonti.Sva postrojenja PD TENT će biti u potpunosti spremna za predstojeću zimsku sezonu.

I pre početka četvrtog kvartala gotovo je izvesno da će plan ovogodišnje proizvodnje biti premašen.Šta karakteriše dosadašnji proizvodni ciklus PD TENT?

-Ovih septembarskih dana PD TENT je devetomesečni plan već ostvarilo sa 105,49 odsto.Hidrološka situacija je ove godine, u odnosu na prošlu, veoma loša,dotok vode je slab,a količine vode u akumulacionim jezerima male.Povećanu potrošnju tokom vrelih avgustovskih dana, kada su pojačano radili rashladni uređaji,podmirivala je termoenergetika. Naše privredno društvo je u jednom periodu dnevnu potrošnju veću od 87 miliona kilovat-sati podmirivalo sa 50 odsto.To ne bi bilo ništa čudno jer PD TENT sa trećinom ukupne instalisane snage i inače proizvodi polovinu srpske struje, da u to vreme nisu čak dva bloka bila u produženom remontu.

U prvih šest meseci i finansijski rezultati su dobri.Ostvaren je dobitak od 5,9 milijardi dinara, ali ekonomisti kažu da će  ovogodišnji rezultat poslovanja u velikoj meri zavisiti od obavljene procene vrednosti nepokretnosti, postrojenja i opreme PD TENT.Može li PD TENT da u 2011. godini pozitivno posluje,iako je planiran gubitak od 57,5 miliona dinara?

-Ovo je pre pitanje za ekonomiste nego za mene.Poslovanje u prvih šest meseci je bilo pozitivno zahvaljujući prebačenom planu u proizvodnji električne energije,racionalizovanim troškovima u odnosu na raniji period, stabilnom kursu i konačnom pozitivnom obračunu naknada za zagađivanje životne sredine za 2010. godinu i akontacija za 2011. godinu.U prvih šest meseci smanjeni su i avansi za zalihe materijala i usluge u dinarima. Na drugoj strani,povećano je dugovanje za ugalj i dugovanja prema dobavljačima i izvođačima, ali i naša potraživanja od EPS-a na osnovu isporučene i fakturisane električne energije.Finansijski rezultat na kraju godine zavisiće u velikoj meri i od procene vrednosti nekretnina, postrojenja i opreme PD TENT koja će biti uknjižena sa 31. decembrom ove godine.Zbog svega ovoga,teško je dati u ovom trenutku realnu procenu poslovanja na kraju kalendarske godine.

U toku je donošenje Srednjoročnog plana razvoja PD TENT od 2012. do 2017. godine.Kako će naše privredno društvo, po Vašem mišljenju, izgledati kroz nešto više od pet godina?

– Privredno društvo TENT će kroz pet godina zauzimati mesto koje mu i pripada u regionu:biće lider u proizvodnji električne energije u jugoistočnoj Evropi.Ali, to nije nešto „što će nam pasti s neba“.Mnogo smo uložili u revitalizaciju i modernizaciju postrojenja, a dosta toga tek treba da uradimo u narednom periodu.

Podsećam da smo na obnovljenom bloku TENT A-6 povećali snagu sa 308 na 348 megavata.Poboljšanjem energetske efikasnosti i uz veću snagu i proizvodnju smanjena je potrošnja uglja na ovom bloku za 150.000 tona godišnje.

Kad se sve sabere šta je urađeno tokom revitalizacije postrojenja PD TENT, dolazi se do sledećih činjenica: produžen je životni vek mašina za još 100.000 časova, a proizvodnja je povećana za 3,2 milijarde kilovat-sati godišnje.To je jednako godišnjoj proizvodnji jednog novog bloka od 400 megavata.Za obnovu postrojenja je potrošeno 450 miliona evra (polovina iznosa su donacije Evropske unije, dok  drugu polovinu čine sopstvena sredstva EPS-a), a da je građen novi blok snage 400 megavata trebalo bi nam najmanje dvostruko više sredstava.

Narednih godina,dok se ne steknu uslovi za završetak TE „Kolubara B“ i izgradnju bloka TENT B-3,moramo „ići u istom smeru“.To znači da do 2017. godine planiramo povećanje snage na blokovima A-3, A-4, A-5, i B-1 i B-2. Radićemo na povećanju efikasnosti i ispunjenju ekoloških standarda propisanih našim zakonodavstvom i direktivama Evropske unije.Očekujemo da ćemo povećanjem snage blokova podići proizvodnju za novih 3,5 milijardi kilovat-časova i uštedeti više od 500.000 tona uglja na godišnjem nivou. Ulaganjem 500 miliona evra praktično ćemo dobiti proizvodnju još jednog novog bloka od 400 megavata.

Istovremeno,u ekološke projekte do 2017. godine trebalo bi da uložimo još oko 600 miliona evra i to za odsumporavanje, eliminaciju azotnih oksida,završetak elektrofiltera,kontrolu i prečišćavanje otpadnih voda, kao i za izgradnju ugušćenog sistema sakupljanja, transporta i deponovanja pepela i šljake na TENT A.Dakle, za realizaciju ovih planova potrebno nam je 1,1 milijardi evra.Verujem da ćemo značajan deo potrebnih sredstava obezbediti kroz nove donacije EU jer smo pokazali da novac dobijen od njih „domaćinski trošimo“,a zatim i pomoću pogodnih kredita kao što je kredit od 250 miliona evra koji nam je već odobren od japanske Vlade za realizaciju odsumoravanja na A lokaciji.Deo sredstava ćemo obezbediti i kroz tržišno poslovanje.

Nedavno je usvojen novi Zakon o energetici po kojem proizvodnja električne energije nije više delatnost od opšteg interesa. Šta to konkretno znači za PD TENT?

-Usvojivši nov Zakon o energetici po hitnom postupku 28.jula ove godine Skupština Republike Srbije postavila je zakonski okvir za liberalizaciju energetskog tržišta u Srbiji.JP EPS će uskoro napraviti plan aktivnosti za usklađivanje poslovanja i organizacije EPS-a sa odredbama Zakona o energetici.Ono što je za nas, proizvođače električne energije,bitno jeste da Zakon ne tretira više proizvodnju kao delatnost od opšteg interesa.To nam otvara mogućnost da u narednih nekoliko godina sve više utičemo na cenu svog proizvoda.Od 2013. godine veliki industrijski potrošači će na tržištu birati od koga će kupovati struju, a za domaćinstva i male privredne kupce od oktobra 2012. Agencija za energetiku će određivati cenu električne energije s tim što već od 1. januara 2015. godine sledi kompletno otvaranje tržišta.Za nas je u ovom trenutku najbitnije da smo revitalizovali svoja postrojenja i da smo spremni za tržišnu utakmicu.Znamo šta bi još trebalo da uradimo.Važno je, takođe, i to što smo krajem februara ove godine od Agencije za energetiku dobili licencu za proizvodnju električne energije i licencu za proizvodnju toplotne energije čime smo ispunili i formalne uslove za tržišno poslovanje.

Zapaženo je da je PD TENT učešćem na raznim savetovanjima i sajmovima energetike u mnogome na bolje promenilo svoj imidž.Koliko su za delatnost našeg privrednog društva bitni odnosi s javnošću i pravovremeno informisanje građana (potrošača)?

-Trudimo se da o onome šta radimo govorimo na raznim stručnim savetovanjima, na sajmovima energetike, u razgovorima sa predstavnicima medija…Otvoreno govorimo o problemima koje imamo, ali i o radnim uspesima naših zaposlenih.Polako dolazi vreme kada će ojačati svest o tome da električna energija ne sme da ima atribute socijalne kategorije, već proizvoda koji zahteva ogromna ulaganja i znanja.Ovu veliku istinu i sami moramo što više da promovišemo.

Pre dve godine, obeležavajući 40 godina TENT-a, pokrenuli smo markentišku akciju pod nazivom „U najboljim godinama“.Ovaj slogan je bio prikladan jer su to godine koje zahtevaju brigu o zdravlju, a mi smo upravo u prvoj deceniji ovog veka vršili ozbiljne revitalizacije, preglede, sanacije i modernizacije postrojenja.Ideju najboljih godina i dalje koristimo u osnovnom markentiškom pristupu s tim što je sada sve više akcenat na zaštiti životne sredine.Na sajmu EKO EXPO 2011.pre nekoliko meseci skrenuli smo pažnju medija i javnosti originalnim pristupom u predstavljanju onoga što smo uradili i što ćemo do 2017. godine uraditi u oblasti ekologije.Namera nam je da na predstojećem Sajmu energetike u Beogradu, od 12. do 14. oktobra, učinimo još jedan korak napred u našem pristupu stvaranja prave slike o sebi u javnosti.

I ranije je PD TENT dobijalo razna društvena priznanja, ali, čini se, nikada ovoliko samo u jednoj godini. Naše privredno društvo i Vi lično ove godine ste nagrađeni priznanjem “Kapetan Miša Anastasijević” za korporativnu odgovornost,zatim nagradom “Procesing 2011” za doprinos u oblasti procesne tehnike, a u anketi sofijskog ekonomskog magazina SEE NEWS PD TENT je zauzelo 47. mesto na listi 100 najboljih kompanija u jugoistočnoj Evropi…Kako to objašnjavate?

-Ova priznanja nam mnogo znače jer potvrđuju da je ono što mi radimo zapaženo i vrednovano na pravi način.Nagrade su ne samo pokazatelj naših uspešno realizovanih napora da ostvarimo polovinu proizvodnje električne energije u Srbiji, već i potvrda da zauzimamo značajno mesto i u ostalim aktivnostima. Postali smo društveno odgovorna firma na koju se mogu osloniti svi u okruženju, kao i oni koji sa nama posluju.Nagrade, naravno, prijaju, ali mi u PD TENT na njih gledamo i kao na nešto što nas dodatno obavezuje i podstiče da istrajemo u nameri da naše privredno društvo bude lider u regionu u oblasti energetike.

Izvor; TENT Magazin

 

                                                                       

 

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud presudio u korist gasnog projekta Neptun Deep, odbacio tužbu Greenpeace-a

Projekat eksploatacije gasa Neptun Deep, koji razvijaju OMV Petrom i Romgaz, napreduje uprkos pravnim izazovima koje je pokrenula ekološka organizacija Greenpeace, izjavio je ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduja. Viši sud u Bukureštu nedavno je presudio u korist investitora, odbacivši...

Rumunija: Yesilyurt Enerji preuzima solarni projekat od 41 MW kao deo širenja na evropsko tržište

Turska kompanija Yesilyurt Enerji spremna je da preuzme solarni projekat od 41 MW u okrugu Dâmbovița, u južnoj Rumuniji. Projekat je dostigao fazu "spreman za izgradnju", što znači da izgradnja može početi jer su svi potrebni sertifikati i dozvole...

Rumunija: Alive Capital razvija solarnu elektranu od 23 MW sa komponentom za skladištenje energije

Od 2013. godine, rumunska kompanija Alive Capital pruža integrisane usluge upravljanja proizvođačima energije iz obnovljivih izvora. Nedavno je kompanija završila razvoj solarne elektrane sa instaliranom kapacitetom od 23 MW, uz podršku finansiranja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!