Supported byspot_img

Srbija: Za projekat Jadar...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje...

Srbija: Za “zeleni dogovor”...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa...
HomeRudarstvoSrbija: Počela borba...

Srbija: Počela borba protiv rudnika zlato na Homolju

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Udruženje građana „Čuvari Homolja“ saopštilo je da je počelo „borbu“ protiv istražnih radova koje izvodi kompanija Dundee Precious Metals i najavljenog rudnika zlata u tom delu Srbije, u kojoj će sarađivati sa stručnjacima iz oblasti hemije i hidrogeologije.

Aktivista Ivan Milosavljević Buki za portal Mašina navodi da „otpor rudarskim istraživanjima i otvaranju novih rudnika na području Homolja traje već dve godine“, a daje Dundee od aprila 2023. godine do sada izgradio gotovo 40 istražnih bušotina.

„Rudarska istraživanja i najava otvaranja rudnika zlata nalaze se na nekim mestima na svega kilometar od uspostavljenih međunarodno značajnih područja za prirodu, budućih ‘NATURA 2.000’ područja (Veliki krš i Stol, Homolje i Kučaj – Beljanica). Posledice bi se osećala u sva tri, koja su već ugrožena postojećim rudnicima u okolini Bora i Majdanpeka“, ocenjuju u inicijativi „Pravo na vodu“.

Na okupljanje održano u avgusta aktiviste iz Srbije pozvala je članica „Čuvara Homolja“ Slavica Mošić, koja je navela da je nakon formiranja istražnih bušotina došlo do zagađenja teškim metalima u kaptaži pijaće vode.

„Mi smo radili analize u periodu prethodnih velikih kiša, kada je došlo do zamućenja vrela Mlave. U isto vreme se i ta kaptaža ponovo zamutila i bila je sive boje. U isto vreme smo našli i povećano prisustvo teških metala, naročito arsena – koji je imao duple vrednosti u odnosu na dozvoljene – i aluminijuma, koji je bio višestruko uvećan u odnosu na dozvoljene vrednosti“.

Milosavljević dodaje da su utvrđene i povišene vrednosti gvožđa.

Prema njenim rečima, istražne bušotine se formiraju u magmatskim stenama, koje su vodonepropusne, pa nije problem što su bušotine duboke oko 500 metara i prolaze kroz različite slojeve terena, nego u tome što se neadekvatno saniraju, „pa dolazi do površinskog zagađenja vode“.

Zagađene vode, tvrdi Milosavljević, završavaju u vodama Crne reke i njene pritoke koje su povezane sa vrelom Mlave. Slično je sa Tisnicom.

„Ono što mi znamo kao Mlavu nastaje tako što se voda iz vrela Mlave spaja sa Tisnicom. Tako da ponorima sve to što se sliva sa Čoka Rakite lako može da završi u Mlavi“, precizira Milosavljević.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

EU dogovorila smanjenje industrijskih emisija

Zemlje članice EU i Evropski parlament saopštile su 29. novembra da su postigle preliminarni dogovor o suzbijanju emisija gasova iz industrijskih postrojenja, uključujući one iz intenzivnih farmi živine i svinja i iz rudnika. Sporazum, koji je postignut kasno 28. novembra,...

Srbija: EPS preuzima gradnju 10 HE na Ibru

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture stavilo je na javni uvid Nacrt izmena i dopuna prostornog plana područja posebne namene sistema hidroelektrana na Ibru. Ovim dokumentom, koji je izradio Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije u saradnji sa Institutom za vodoprivredu Jaroslav Černi,...

Srbija: Beograd i Novi Sad prvi dobijaju pametna brojila

Elektrodistribucija Srbije ubrzano kreće u uvođenje pametnih brojila za električnu energiju u domaćinstvima i privredi sredstvima dobijenim iz EU fondova. To je lepa vest za građane, jer će daljinsko očitavanje pametnih brojila eliminisati eventualne greške u očitavanju potrošnje. „Za prvu...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!