Srbija: Da li su uvoz električne energije smanjili Norvežani ili topao oktobar?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Od poslednje nedelje septembra pa do sada uvoz struje pao je na minimalne nivoe, a početkom oktobra imali smo i nekoliko dana u kojima smo struju i izvozili.

Time se pohvalio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju javnosti prošlog vikenda.

„Već 10 dana nismo ni jedan megavat struje uvezli, 10 dana smo uspeli da konsolidujemo ceo sistem uz podršku norveških prijatelja koji nam pomažu savetima i zajedno sa nama rade na stabilizaciji situacije“, rekao je on dodajući da je skladište u Banatskom dvoru puno i da trenutno ne trošimo nikakve rezerve gasa bez obzira što smo uključili gasne elektrane TE-TO Novi Sad i TE-TO Zrenjanin.

„To radimo jer imamo dovoljno gasa u ovom trenutku, a time štedimo i ugalj koji nam je potreban i ne naprežemo se do krajnjih kapaciteta“, ocenio je Vučić.

Da li su ovoj trenutnoj stabilizaciji elektroenergetskog sistema doprineli Norvežani koji rade, kako smo saznali prethodnih dana – pod oznakom strogo poverljivo ili neki banalniji razlozi?

Prema oceni stručnjaka trenutni vremenski uslovi su izuzetno povoljni i u tim uslovima EPS-ova proizvodnja je dovoljna da pokrije potrošnju.

Željko Marković, ekspert za energetiku iz konsultantske kuće Dilojt ukazuje na nisku potrošnju i korišćenje gasnih elektrana.

„U periodu smo kada je temperatura dovoljno niska da nije potrebno hlađenje, a dovoljno visoka da još nije počelo grejanje. Potrošnja električne energije je niska, pa je domaća proizvodnja dovoljna da pokrije potrošnju.

Pored toga termoelektrane koriste oko tri gigavata instalisane snage, a oko 200 megavata se proizvodi iz gasa u TE-TO Novi Sad i Zrenjanin. Sa elektranom u Sremskoj Mitrovici iz gasnih elektrana može da se izvuče do 300 megavata“, objašnjava Marković, dodajući da je proizvodnja struje iz uglja i dalje limitirana na oko 2,8 gigavata.

U povoljne okolnosti može se upisati i oporavak hidrologije pošto su se dotoci na Dunavu popeli na 5.000 kubika u sekundi, mada se očekuje opet pad hidrologije.

„Nadamo se da će na zimu da se popravi hidrologija i pored toga kolike će temperature biti na zimu, od toga najviše zavisi koliko ćemo struje uvoziti“, objašnjava Marković.

Koliko toplo vreme u oktobru ide naruku energetici pokazuje i to što se poslednjih dana u termoelektranama toplanama (TE-TO) na gas dobije i više od 200 megavata struje iako gas važi za najskuplji energent.

S obzirom da oko dve trećine gasa dobijamo po nižoj ceni od tržišne na osnovu ugovora sa Rusijom, prema Markovićevoj računici megavatsat ovako dobijene električne energije košta 90 do 100 evra što je jeftinije od tržišne cene struje od 200 ili 300 evra po megavatsatu.

Ovo je moguće zato što se gas trenutno ne koristi za grejanje zbog toplog vremena, pa može da se preusmeri u proizvodnju struje.

U prethodne dve nedelje u retko kom trenutku je potrošnja prelazila četiri gigavata, a prema rečima Nenada Jovanovića, stručnjaka za energetiku, domaća proizvodnja je u stanju da obezbedi i do pet gigavata.

„Niža temperatura znači i nižu potrošnju. Na domak grejne sezone imamo po 25 stepeni temperaturu, piše Danas.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Postrojenje za energetsko iskorišćenje otpada u Beogradu obradilo prvih milion tona

Postrojenje za energetsko iskorišćenje otpada Vinča kod Beograda obradilo je prvih milion tona komunalnog otpada, što predstavlja važan korak u nastojanjima glavnog grada Srbije da smanji oslanjanje na odlaganje otpada na deponije. Od avgusta 2021. do avgusta 2026. godine, u...

Srpska električna energija iz obnovljivih izvora dobija novu priliku u okviru CBAM-a dok EU pojednostavljuje pravila za električnu energiju

Srpski izvoznici električne energije iz obnovljivih izvora mogli bi da dobiju znatno jednostavniji put ka korišćenju stvarnih emisija u okviru Mehanizma EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) nakon što je Evropski parlament podržao izmene kojima bi se ublažili neki...

Srpski projekti baterijskih sistema od 2 GW prelaze u fazu ugovora o priključenju na mrežu usled promena na tržištu arbitraže električnom energijom

Srpsko tržište baterijskih sistema za skladištenje energije prelazi iz razvojne faze u fazu ugovorenog priključenja na mrežu, pri čemu je oko 2 GW projekata skladištenja energije sada obuhvaćeno ugovorima o priključenju, dok negativne cene električne energije, viškovi iz obnovljivih...
Supported byClarion Owners Engineers