NaslovnaNaftaRumunija: OMV Petrom...

Rumunija: OMV Petrom beleži pad profita od 24% u prvom kvartalu 2025. godine, planira rekordnu godinu ulaganja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

OMV Petrom, vodeća rumunska naftna i gasna kompanija, izvestila je o padu neto profita od 24% u prvom kvartalu 2025. godine, koji je iznosio 220,9 miliona evra. Pad profitabilnosti usledio je nakon perioda visokih zarada u prethodnim godinama, koje su bile podstaknute rastom cena energije izazvanim ratom u Ukrajini.

Uprkos padu profita, kompanija je zabeležila stabilne operativne rezultate. Proizvodnja ugljovodonika je zabeležila samo blag pad, što predstavlja najmanji pad u prvom kvartalu u poslednjih pet godina, dok su iskorišćenost rafinerija i termoelektrana ostali visoki. Međutim, prilagođeni operativni profit opao je za 29% na 260 miliona evra, budući da se OMV Petrom suočava sa teškoćama izazvanim padom cena nafte, sužavanjem rafinerijskih marži i strožim propisima u gasnom i elektroenergetskom sektoru. Ovi faktori doveli su do negativnih finansijskih rezultata u sektoru gasa i struje i u drugom kvartalu zaredom.

Gledajući unapred, OMV Petrom planira da investira rekordnih 1,6 milijardi evra u 2025. godini, pri čemu će značajan deo biti usmeren na strateški projekat Neptun Deep, istraživanje i proizvodnju gasa sa mora. Kapitalna ulaganja u prvom kvartalu iznosila su 281 milion evra, uglavnom zbog aktivnosti vezanih za ovaj projekat.

Poreski doprinosi kompanije takođe su porasli za 18%, dostigavši 763 miliona evra u prvom kvartalu. Sa solidnim finansijskim osnovama i vertikalno integrisanim operacijama, OMV Petrom se pozicionira za dugoročni rast, iako napominje da uspeh njegovih investicija u velikoj meri zavisi od stabilnog i konkurentnog regulatornog i poreskog okvira.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crnogorski plan predviđa 60 MW industrijskih prosumera za tržište baterija

Planiranje u Crnoj Gori predviđa podršku za 60 MW industrijskih prosumera, dok baterije iza brojila mogu da otvore zasebno tržište za fabrike u Jugoistočnoj Evropi. Projekti bi mogli da se finansiraju iz merljivih ušteda na sopstvenoj potrošnji, umesto iz spekulativnih prihoda od trgovanja.

Jugoistočna Evropa širi baterije, sužava arbitražu; Rumunija na 1.162 MW

Brzi rast baterijskog skladištenja u Jugoistočnoj Evropi može da smanji cenovne razlike koje su privukle investitore. Dugoročne procene zato treba da uračunaju konkurenciju i prihode baterija izvan jednostavne arbitraže.

Vrednost skladištenja u Jugoistočnoj Evropi zavisi od modela poslovanja

Prihod od skladištenja u Jugoistočnoj Evropi zavisi od poslovnog modela i zarade nakon troškova, konkurencije, degradacije baterija i pristupa balansiranju, a ne samo od prosečnih cena struje ili instalisanog kapaciteta. Investitori bi trebalo da uporede isti tip baterije na svim tržištima.
Supported byClarion Owners Engineers