U 18. nedelji 2025. godine (28. april – 4. maj), cene električne energije širom Jugoistočne Evrope (JIE) i Centralne Evrope značajno su pale, pod uticajem nižih cena gasa, smanjene potražnje i porasta proizvodnje iz obnovljivih izvora. Cene u svim zemljama JIE pale su ispod 80 €/MWh, pri čemu je Turska zabeležila najnižu prosečnu cenu od 44,63 €/MWh, a zatim Grčka sa 54,42 €/MWh. Italija je i dalje bila najskuplje tržište u regionu sa cenom od 76,88 €/MWh, uprkos nedeljnom padu od 13,57%. Najveći pad cena zabeležen je u Grčkoj i Bugarskoj, za 34,27%, odnosno 30,37%. Hrvatska i Rumunija su imale slične stope pada, dok su Turska i Italija zabeležile umerenije padove.
Cene su pale i u centralnoevropskim zemljama, gde su prosečne vrednosti u većini država pale ispod 60 €/MWh. Slovačka je imala najvišu cenu u ovom regionu – 60,26 €/MWh, dok je Francuska zabeležila najnižu cenu od 25,19 €/MWh, što predstavlja dramatičan nedeljni pad od 57,06%. Prosečna cena u Evropi bila je oko 54 €/MWh, sa rasponom od 15,36 €/MWh u Španiji do 76,88 €/MWh u Italiji. Iberijsko poluostrvo pretrpelo je značajan poremećaj usled nestanka struje 28. aprila, što je oslabilo povezivanje cena između Španije i Portugala i doprinelo velikim padovima cena od 59,18% i 54,42%. Prema operatoru mreže REE iz Španije, snabdevanje je bilo stabilno tokom događaja, a višak proizvodnje korišćen je za izvoz i punjenje hidroakumulacija. ENTSO-E istražuje incident.
Potražnja za električnom energijom u JIE pokazala je mešovite rezultate. Ukupna potražnja u regionu porasla je za 0,62% i iznosila je 13.563,16 GWh. Grčka je zabeležila najveći rast potražnje (4,20%), zatim Italija (2,23%), dok su Bugarska, Hrvatska i Turska imale manji rast. Nasuprot tome, potražnja je opala u Srbiji, Mađarskoj i Rumuniji, pod uticajem umereno toplog i suvog vremena, kao i praznika 1. maja, koji je smanjio industrijsku aktivnost.
Proizvodnja iz obnovljivih izvora u regionu JIE znatno je porasla tokom nedelje. Ukupna proizvodnja iz vetra i sunca dostigla je 2.784,82 GWh, što je rast od 53,5% u odnosu na prethodnu nedelju. Proizvodnja vetra porasla je za 133,6% na 1.741,86 GWh, sa najvećim povećanjima u Grčkoj, Turskoj i Rumuniji. S druge strane, proizvodnja iz solarnih izvora opala je za 2,4%, pri čemu je Bugarska imala najveći pad. Proizvodnja iz hidroelektrana takođe je pala za 2,11%, sa izraženijim padovima u Bugarskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. Nasuprot tome, Italija, Turska i Grčka zabeležile su blagi rast hidroproizvodnje zbog vlažnijih vremenskih uslova.
Proizvodnja iz termoelektrana značajno je smanjena u 18. nedelji, opavši za 20,37% na ukupno 3.953,91 GWh. Proizvodnja iz uglja pala je za 18,16%, a iz gasa za 22,52%. Turska je zabeležila značajne padove u obe kategorije, dok je Grčka zabeležila blagi porast proizvodnje iz lignita i pad proizvodnje iz gasa. U Italiji je proizvodnja iz uglja neznatno porasla, dok je gasna proizvodnja opala.
Prekogranična trgovina električnom energijom takođe je doživela promene. Neto uvoz električne energije u JIE opao je za 34,14% i iznosio je 760,13 GWh, uglavnom zbog smanjenog uvoza u Italiji. U međuvremenu, izvoz iz regiona JIE porastao je za 12,4% na 156,54 GWh, dok je uvoz smanjen za 29,1%. Rumunija, Mađarska i Italija zabeležile su značajno smanjenje neto uvoza, dok su Hrvatska i Srbija povećale neto uvozne količine. Bugarska je ostala neto izvoznik, iako na nižem nivou nego prethodne nedelje, a Grčka je prešla u poziciju neto izvoznika, isporučivši 50,96 GWh.
Ovi pokazatelji odražavaju kombinovani uticaj promenljivih vremenskih uslova, prazničnih smanjenja potražnje i snažne proizvodnje iz obnovljivih izvora na regionalnu elektroenergetsku dinamiku tokom prve nedelje maja 2025. godine.