Sporazum o Energetskoj povelji jedan od instrumenata koji mogu doprinijeti pouzdanoj energetskoj politici naše zemlje, što je jedan od razloga za pokretanje inicijative pristupanja Energetskoj povelji, rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
On je danas u Varšavi potpisao Deklaraciju o pristupanju Crne Gore Energetskoj povelji.
Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da potpisivanjem deklaracije, Crna Gora dobija status posmatrača Energetske povelje, nakon što je Sekretarijatu Energetske povelje dostavila pismo kojim se izražava interes da postane članica.
Kavarić je podsjetio da se situacija u oblasti energetike vrlo brzo mijenja, kako na nacionalnom tako i na globalnom planu, i da je neophodno da vlade svih država u saradnji sa energetskim kompanijama definišu i implementiraju nove i održive politike koje se odnose na proizvodnju, prenos i distribuciju energije, kao i na sigurnost snabdijevanja energijom.
“Crna Gora je od početka podržavala inicijativu Evropske Unije za realizaciju projekta razvoja zajedničkog tržišta električne energije i gasa u Jugoistočnoj Evropi i njegovoj integraciji u evropsko energetsko tržište. U skladu sa tim, Crna Gora je postala punopravna članica Energetske zajednice u oktobru 2006. godine, a ove godine je obavljala funkciju predsjedavanja Energetskom zajednicom” istakao je on.
Prema njegovim riječima kako bi svi utvrđeni ciljevi u oblasti energetike brže i uspješnije bili ostvareni, neophodna je aktivna saradnja sa državama regiona, kao i drugim državama sa kojima možemo realizovati projekte od obostranog interesa, a jedan od mehanizama je svakako multilateralna saradnja u okviru Energetske povelje.
Energetska povelja je multilateralni ugovor koji je stupio na snagu 1988. godine. Potpisnice su pedeset i četiri zemlje bivšeg SSSR-a, Centralne i Istočne Evrope, zemlje Azije i Pacifika.
Svrha Ugovora je uspostavljanje pravnog okvira kako bi se promovisala dugoročna saradnja u oblasti energetike, zasnovana na komplementarnostima i uzajamnoj koristi, u skladu s ciljevima i principima Energetske povelje. Povelja, takođe, ima za cilj stvaranje stabilnog, sveobuhvatnog i nediskrimatornog pravnog osnova za prekogranične odnose u energetskom sektoru. U regionalnom kontekstu, Hrvatska, BiH i Makedonija su već članice Energetske povelje, dok je Srbija u procesu pristupanja.
Energetska povelja nudi važne mehanizme za rješavanje ovih prioritetnih zadataka kroz multilateralnu saradnju.
Osnovni elementi Ugovora o Energetskoj povelji su zaštita investicija, trgovina energijom, energetskim proizvodima i opremom koja se odnosi na energiju, na osnovu pravila STO-a, sloboda tranzita energije, poboljšanje energetske efikasnosti, međunarodno rješavanje sporova, uključujući arbitražu između investitora i države i arbitražu između država I poboljšana zakonska transparentnost.
Potpisivanje deklaracije o pristupanju Crne Gore Eneregetskoj povelji nije pravno obavezujući, već politički instrument i njegovim potpisivanjem zemlja dobija status posmatrača.
Nakon dobijanja statusa posmatrača zemlja je u obavezi da Sekretarijatu Energetske povelje dostavi izvještaj koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio izvještaja se odnosi na poslovni ambijent Crne Gore, drugi je harmonizacija zakona i regulative sa odredbama Energetske povelje i treći dio se odnosi na energetsku efikasnost i uticaj na životnu sredinu. Izvještaj se usvaja na Konferenciji Energetske povelje, koja se održava jednom godišnje. Zemlja kandidat poslije usvajanja izvještaja na konferenciji započinje nacionalnu proceduru ratifikacije Ugovora o Energetskoj povelji, čime bi isti postao pravno obavezujući dokument.
Izvor CDM
