Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeNova elektrana možda...

Nova elektrana možda 2017. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Italijanska energetska kompanija „Edison” jedina je podnela ponudu za izgradnju dva bloka od po 350 megavata u Termoelektrani „Kolubara B”, ali to još ne znači da će dobiti posao vredan stotine miliona evra. Da li će Elektroprivreda Srbije dobiti strateškog partnera u ovom projektu biće poznato 31. maja kada timovi stručnjaka EPS-arazmotre tehničke, ekonomsko-finansijske i ostale aspekte ponude „Edisona”. Za izgradnju trećeg bloka u TE „Nikola Tesla B” nije stigla nijedna ponuda.

Da se mogao očekivati ovakav scenario moglo se pretpostaviti još prošle godine, jer su zainteresovani investitori nekoliko puta tražili produženje rokova za dostavljanje ponuda za izgradnju TE u Kolubari i Obrenovcu.

Slobodan Ružić, bivši vršilac dužnosti ministra energetike, kaže da je propuštena velika šansa da je naša zemlja pre ekonomske krize raspisala konkurs za izbor strateškog partnera.

– Problem je što su se tenderi odužili, jer bi verovatno već sada jedna elektrana bila završena i proizvodila električnu energiju. Ne znam kakvu su ponudu dali Italijani. Možda je ona zaista dobra. Nevolja je što imamo samo jednog ponuđača, jer bi bilo daleko bolje kada bismo mogli da vagamo između više ponuda – kaže Ružić.

Pre nekoliko godina spekulisalo se da je vrednost ovih projekata od 1,6 do 1,9 milijardi evra. Međutim, teško je očekivati da bi u vreme kada je velika svetska ekonomska recesija mogla da se dobije cena o kojoj se govorilo. Ružić dodaje da je izgubljeno mnogo vremena razmišljajući na koji način da se pristupi finansiranju izgradnje tih energetskih objekata.

Uprkos kašnjenju u izgradnji dve nove elektrane, Ružić je uveren da u našoj zemlji u kratkoročnom periodu neće biti ugrožen elektroenergetski sistem.

– Naša potrošnja nije toliko velika, kakva bi bila da se industrija razvija. Ali ako se odmah ne pristupi izgradnji „Kolubare B” može da bude problema sa snabdevanjem električnom energijom za koju godinu – ističe Ružić.

Studija koja je utvrdila da je u dosadašnju izgradnju TE „KolubaraB” uloženo više od 300 miliona evra urađena je 2004.godine i procenjeno je da za završetak izgradnje objekta nedostaje još oko 550 miliona evra. Sprovedene analize za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta na kolubarski lignit pokazuju opravdanost realizacije izgradnje TE „KolubaraB”.

Možda bi najbolji scenario bio kada bi EPS iz svog budžeta platio izgradnju obe termoelektrane, ali je to „nemoguća misija” zato što građani i privreda godinama plaćaju mnogo nižu cenu struje od tržišne. Zbog toga EPS godinama beleži minus na računu težak i nekoliko desetina milijardi dinara.

Dve nove elektrane su neophodne, jer je prosečna starost sadašnjih termoblokova oko 35 godina. Jedan kapacitet trebalo bi da pokrije očekivani rast potrošnje struje posle 2014. godine, a drugi će zameniti stare i neefikasne blokove čiji je radni vek prošao – kažu u EPS-u.

Odluka o izgradnji doneta 1983. godine

Odluka o izgradnji tada termoelektrane-toplane „Kolubara B” sa dva bloka po 350 megavata doneta je 1983. godine. Projektovana je kao postrojenje za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije, kako bi se toplotna energija, sistemom daljinskog grejanja, obezbeđivala za grejanje Beograda. Pripremni radovi su započeli 1988. godine, dok se nastavak izgradnje dalje odvijao u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima. Ugovorena je nabavka većeg dela osnovne opreme, koja je znatnim delom i isporučena. Odobreni kredit Svetske banke, kao i aktivnosti na tom projektu, ostvarivao se veoma sporo, a sredinom 1992. godine zbog nedostatka sredstava (kredit je, zbog dešavanja na prostorima SFRJ, propao) i sankcija, radovi na novoj elektrani su potpuno stali. Do tada je bilo izgrađeno oko 40 odsto objekta.

Izvor balkanmagazin.com

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Tržišni trendovi električne energije u regionu Jugoistočne Evrope: 12. nedelja 2025. godine

U 12. nedelji 2025. godine, cene na tržištu električne energije u regionu Jugoistočne Evrope (JIE) pokazale su mešovite trendove, s padom cena u polovini zemalja JIE jer je potražnja za električnom energijom opala. Nedelja je počela porastom cena, koji...

Slovenija: Trendovi u proizvodnji električne energije i snabdevanju energentima u februaru 2025.

Prema podacima Statističkog zavoda Republike Slovenije, neto proizvodnja električne energije u zemlji u februaru 2025. godine opala je za 9% u poređenju sa istim mesecem prošle godine. Ukupna neto proizvodnja električne energije u Sloveniji u februaru 2025. godine iznosila...

Srbija traži dodatno odlaganje američkih sankcija za NIS

Vlada Srbije je zvanično zatražila od američke administracije da odobri još jedno odlaganje sankcija na naftnu kompaniju NIS, zbog njenog ruskog vlasništva. Trenutna produžena vremenska granica, koja ističe 28. marta, prethodno je bila odobrena na mesec dana. Ministarka rudarstva i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!