NIS investira 90 miliona evra u zaštitu životne sredine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Naftna industrija Srbije (NIS) investiraće ove godine 40 miliona evra u projekte zaštite životne sredine, izjavio je danas generalni direktor te kompanije Kiril Kravčenko.

Kravčenko je na konferenciji za novinare u Beogradu kazao da će najveći deo novca biti uložen u Rafineriju nafte „Pančevo“, a planirano je i čišćenje zemljišta u Zrenjaninu i Kikindi.

On je kazao da će ukupno u projekte zaštite životne sredine i sanacije nastalog zagađenja kao posledice rada NIS-a na osnovu rezutlata studije ekološke revizije biti uloženo 90 miliona evra do kraja 2013. godine, od čega je u prethodne dve godine već uloženo 30 miliona evra.

Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Srbije Oliver Dulić kazao je da je NIS završio studiju koja pokazuje koliko je NIS, zagadio životnu sredinu i šta je potrebno uraditi da se ta zagađna saniranju i do njih u budućnosti ne bude.

Urađena je sveukupna odlična analiza koja predstvaljala dubinsko istraživanje tla, vazduha, površinskiih voda. otpadnih voda i procenjeno da u mere za sanaciju posledica tog istoriijskog zagađenja potrebno uložiti oko 58 miliona evra, kazao je on.

Dulić je kazao da je dogovoreno da sanaciju tih posledica zagađenja većinskim delom finasnira ruski Garspomnjeft, vlasnik 51 odsto akcija NIS-a, a manjim delom srpska nafna kompanija, tako da iz budžeta Srbije za to neće biti izdvojen ni jedan dinar.

Prema njegovim rečima, NIS je do sada više od 100 miliona evra uložio u zaštitu životne sredine u okviru velikih investicja u modernizaciju postrojenja i ispunio sve obaveze iz protokola potpisanih sa Ministarstvom životne sredine.

Investicije NIS-a u zaštitu životne sredine imaće značajan uticaj na poboljšanje kvaliteta života građana koji žive u okolini postrojena te naftne kopmanije, kazao je Dulić.

Kako je rečeno na koferenciji za novinare, studiju o ekološkoj reviziji objekata NIS-a, predviđena ugovorom Vlade Srbije i Gaspromnjefta o prodaji NIS-a, uradila je italijanska kompanija D’Apolonija i obuhvatila je 12 postrojenja.

Među najznačajnijim projektima koji će biti urađeni na osnovu studije su rekonstrukcija postrojenja Rafinerije „Pančevo“, modernizacija pristaništa i autopunilišta, izgradnja zatvorenog sistema dreniranja rekonstrukcija zauljene kanalizacije u Rafineriji „Novi Sad“ i sanacija zagađenog zemljišta.

Gaspromnjeft je većinski udeo u NIS-u kupio za 400 miliona evra, uz obavezu da investira oko 550 miliona evra u modernizaciju postrojenja te kompanije do 2012. Ruska državna kompanije preuzela je upravljanje NIS-om u februaru 2009. godine.

Izvor Emg.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cena električne energije u Srbiji pala, dok se premija Mađarske u odnosu na Nemačku naglo povećala

Srpske dan unapred cene električne energije pale su za isporuku 8. oktobra, dok su Mađarska, Bugarska i Crna Gora zabeležile rast, što je dodatno proširilo regionalne razlike u cenama i ostavilo jugoistočnu Evropu izloženu visokim troškovima električne energije uprkos...

Rumunija: Nuclearelectrica traži 800 miliona evra finansiranja od EIB-a za revitalizaciju Černavode

Rumunska kompanija Nuclearelectrica zatražiće saglasnost akcionara za finansiranje od 800 miliona evra od Evropske investicione banke (EIB) za revitalizaciju prvog bloka nuklearne elektrane Černavoda, čime se nastavlja obezbeđivanje sredstava za projekat čiji je cilj produženje radnog veka reaktora do...

Američka podrška interkonektoru Rumunija–Moldavija za veću sigurnost snabdevanja električnom energijom

Moldavija napreduje sa projektom izgradnje elektroenergetskog interkonektora Straseni–Gutinas sa Rumunijom, čiji je cilj da proširi pristup alternativnim izvorima električne energije i smanji izloženost poremećajima u regionalnoj elektroenergetskoj infrastrukturi. Visokonaponski dalekovod biće dug oko 70 kilometara na moldavskoj strani, a prolaziće...
Supported byClarion Owners Engineers