Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz Energetike„Kolubara“: Dobit od...

„Kolubara“: Dobit od dve milijarde dinara

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Svaki drugi kilovat struje u Srbiji proizvodi se od uglja sa površinskih kopova Rudarskog basena „Kolubara“, koji je prošle godine ostvario dobit od dve milijarde dinara. Proizveden je 31 milion tona uglja – apsolutni rekord u šest deceniji dugoj istoriji srpskog energetskog giganta, a rudari „Kolubare“ nisu poklekli ni zimus, za vreme ljutih mrazeva, kada su nadljudskim naporima uspeli da očuvaju stabilnu proizvodnju struje, zbog čega su odlikovani Zlatnom medaljom.

Kolubara“ je lane u mašine, opremu, nove površinske kopove uložila sopstvenih 80 miliona evra. Planiraju da investicije dostignu čak 150 miliona evra godišnje, od čega će čak dve trećine novca obezbediti „Kolubara“, a ostatak povoljni krediti.

– Bili smo suočeni sa veoma ozbiljnim pitanjima gde i kakvom opremom kopati ugalj, jer su postojeći površinski kopovi završili svoj radni vek, a naročito kako za sve to obezbediti novac – kaže Nebojša Ćeran, generalni direktor Rudarskog basena „Kolubara“. – Morali smo, zato, prošle godine da počnemo dugo odlaganu selidbu naselja Vreoci sa više od 1.000 domaćinstava, ispod kog su rezerve uglja za narednih pola veka, a sredstva za nabavku nove opreme obezbedili smo isključivo uštedom i to u situaciji kad je cena struje ubedljivo najniža u okruženju.

Prvi čovek „Kolubare“ podseća da je, praktično, izmeštanje groblja u Vreocima, lane, počelo u poslednjem trenutku. Da to nije učinjeno, ne bi bilo dovoljno uglja za rad Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, pa bi se Srbija, kaže Ćeran, vrlo brzo suočila sa ozbiljnim manjkom od čak dve milijardne kilovat-časova struje, koju bi morala da uvozi, što bi koštalo više od 150 miliona evra.

– Stranim kreditom biće finansiran postupak homogenizacije uglja, koji je ocenjen kao „zeleni projekat“, prvi koji će biti primenjen u Elektroprivredi Srbije – kaže Ćeran. – U pitanju je postupak poboljšanja kvaliteta uglja koji je osmislio Rudarski fakultet u Beogradu, čime će biti izbegnuti problemi u radu termoelektrana, ali i znatno smanjena emisija štetnih gasova i pepela u atmosferu.

Evropska banka za obnovu i razvoj (IBRD) dala je „Kolubari“ kredit za nabavku bagera za iskopavanje uglja i opreme za novi Površinski kop „C“, vrednu oko 80 miliona evra. Uz to „Kolubara“ ulaže i 17 miliona evra sopstvenih sredstava za bager namenjen Površinskom kopu „Tamnava – Zapadno polje“, koji isporučuje nemački „Krup“.

– To će biti ogroman posao za kompletnu srpsku mašinsku industriju, jer će oko 40 odsto poslova na izradi novog bagera, vrednih oko osam miliona evra, biti povereno „Kolubara – Metalu“, koji će, prvi put od kad postoji, raditi i elektroopremu – kaže Ćeran. – Osim zarade, značajno je i što će domaće firme biti u prilici da rade uz rame sa svetski poznatom kompanijom „Krup“.

Ugalj, trenutno, rudari „Kolubare“ proizvode na četiri površinska kopa. U pitanju su „B“, „D“, „Veliki Crljeni“ i „Tamnava – Zapadno polje. U dogledno vreme biće aktiviran i površinski kop „Radljevo“.

– Iako je takozvani budžetski korisnik, „Kolubara“ nikad nije bila na teretu države – kaže Ćeran. – Naprotiv, „Kolubara“ značajno puni državnu kasu. Uprkos teškim ekonomskim uslovima i što je struja u čijoj proizvodnji značajno učestvujemo ubedljivo najjeftinija u regionu, uspevamo da „Kolubara“ poslednje tri godine pozitivno posluje.

Izvor Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud presudio u korist gasnog projekta Neptun Deep, odbacio tužbu Greenpeace-a

Projekat eksploatacije gasa Neptun Deep, koji razvijaju OMV Petrom i Romgaz, napreduje uprkos pravnim izazovima koje je pokrenula ekološka organizacija Greenpeace, izjavio je ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduja. Viši sud u Bukureštu nedavno je presudio u korist investitora, odbacivši...

Rumunija: Yesilyurt Enerji preuzima solarni projekat od 41 MW kao deo širenja na evropsko tržište

Turska kompanija Yesilyurt Enerji spremna je da preuzme solarni projekat od 41 MW u okrugu Dâmbovița, u južnoj Rumuniji. Projekat je dostigao fazu "spreman za izgradnju", što znači da izgradnja može početi jer su svi potrebni sertifikati i dozvole...

Rumunija: Alive Capital razvija solarnu elektranu od 23 MW sa komponentom za skladištenje energije

Od 2013. godine, rumunska kompanija Alive Capital pruža integrisane usluge upravljanja proizvođačima energije iz obnovljivih izvora. Nedavno je kompanija završila razvoj solarne elektrane sa instaliranom kapacitetom od 23 MW, uz podršku finansiranja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!