NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeInvestitorima još privlačni...

Investitorima još privlačni EPS, Galenika i Telekom Srbija

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

Ove godine su privatizovane samo dvije firme, ali poznavaoci tvrde da bi kupca mogli da nađu i Telekom Srbija, „Galenika” , PIK „Bečej”, te „Lasta” , Beogradski sajam i EPS , koji je prošle godine poslovao s gubitkom.

Na osnovu analize koju su sproveli ekonomisti okupljeni oko časopisa „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT) od 2002. pa do 2007. uspjele su privatizacije uglavnom društvenih i mješovitih preduzeća, koja su našla strateškog partnera iz inostranstva, kao što su recimo „Ju-Es stil” ili „Trajal ”.

– Javna preduzeća ne bi trebalo da se privatizuju po sadašnjem zakonu. Tu, prije svega, spada Telekom Srbija , PTT , Termoelektrane „Nikola Tesla ”. U ovim preduzećima nužni su monopoli – ocijenio je ekonomista Miladin Kovačević.

Srbija ima uspješnih preduzeća u mješovitoj svojini koja još nisu privatizovana, kaže on. Navodi primjer profitabilne fabrike „Zastava oružje ”, zatim Telekoma Srbija a, kako kaže, i „Galenika” može da bude uspješna. Kaže da PIK „Bečej” nije strateški interes, a da su investitori koji su za ovu firmu zainteresovani zbog zemljišta loš izbor.

Od tehnološki propalih preduzeća, gdje je veća vrijednost zemljišta nego ostalih objekata, ekonomista Zoran Popov pominje IMT.

– Najgore je prodati preduzeće u lošem stanju jer će se, bez obzira na zemljište, dobiti malo novca. Mnogo je bolje učiniti ga modernim i profitabilnim – kaže Popov.

Telekom i „Galenika”, tvrdi ekonomista Ljubomir Madžar, rijetka su neprodata preduzeća koja bi mogla da postignu dobru cijenu.

– EPS i „Jat ” su u velikim gubicima i za njih će neko teško ponuditi dobru cijenu. EPS neće ni moći da se proda sve dok se ne formiraju cijene struje koje su uporedive sa cijenama u okruženju – kaže Madžar.

Većina lokalnih samouprava tvrdi da njihova javna komunalna preduzeća posluju bez gubitka.

Goran Vuković, predsjednik opštine Ruma, ocijenjuje da bi u privatizaciji najveću cijenu moglo da dobije preduzeće koje se bavi distribucijom gasa. – Cijela Ruma je gasifikovana, gasna infrastruktura je nova i nema potrebe za ulaganjima. Mislim da bi zainteresovanih bilo i za preduzeće „Komunalac” – ocijenjuje Vuković.

U Valjevu sva javna preduzeća posluju s gubitkom, osim JKP „Vidrak”, koje se bavi otpadom, parkiranjem, održavanjem javnih površina.

– Najviše bi se vjerovatno dobilo za toplanu, a biće primamljiva i preduzeća koja se bave otpadom – smatra gradonačelnik Valjeva Zoran Jakovljević.

Saša Vučinić, gradonačelni Subotice, ocjenjuje da bi u ovom gradu bilo zainteresovanih za parking, pijace, kao i za distribuciju gasa, ali da nikako ne bi trebalo privatizovati čistoću i zelenilo, vodovod, kanalizaciju i distribuciju toplotne energije.

Izvor balkans.com

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cena električne energije u Srbiji pala, dok se premija Mađarske u odnosu na Nemačku naglo povećala

Srpske dan unapred cene električne energije pale su za isporuku 8. oktobra, dok su Mađarska, Bugarska i Crna Gora zabeležile rast, što je dodatno proširilo regionalne razlike u cenama i ostavilo jugoistočnu Evropu izloženu visokim troškovima električne energije uprkos...

Rumunija: Nuclearelectrica traži 800 miliona evra finansiranja od EIB-a za revitalizaciju Černavode

Rumunska kompanija Nuclearelectrica zatražiće saglasnost akcionara za finansiranje od 800 miliona evra od Evropske investicione banke (EIB) za revitalizaciju prvog bloka nuklearne elektrane Černavoda, čime se nastavlja obezbeđivanje sredstava za projekat čiji je cilj produženje radnog veka reaktora do...

Američka podrška interkonektoru Rumunija–Moldavija za veću sigurnost snabdevanja električnom energijom

Moldavija napreduje sa projektom izgradnje elektroenergetskog interkonektora Straseni–Gutinas sa Rumunijom, čiji je cilj da proširi pristup alternativnim izvorima električne energije i smanji izloženost poremećajima u regionalnoj elektroenergetskoj infrastrukturi. Visokonaponski dalekovod biće dug oko 70 kilometara na moldavskoj strani, a prolaziće...
Supported byClarion Owners Engineers