Tenizije između Hrvatske i Mađarske su se intenzivirale nakon izjava mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Szijjarta, koji je optužio Hrvatsku da profitira od ratnih uslova u energetskom sektoru. Njegove izjave izazvale su oštre reakcije kako hrvatske vlade, tako i JANAF-a, operatera hrvatskog naftovoda.
JANAF je odbacio Szijjartove tvrdnje, nazivajući ih lažnim i obmanjujućim. Kompanija je naglasila svoju punu sposobnost da zadovolji potrebe rafinerija MOL-a u centralnoj Evropi za sirovom naftom, pozivajući se na nedavne testove kapaciteta. JANAF je takođe pojasnio da su njihove transportne tarife transparentne, u skladu sa zakonima i jednako primenjene na sve partnere. Metodologija određivanja cena, potvrđena od strane međunarodnih konsultanata, smatra se primerom najbolje svetske prakse. Kompanija je napomenula da druge rafinerije duž naftovoda transportuju znatno veće količine nafte od MOL-a, iako opslužuju manje tržište.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović odbacio je optužbe Mađarske kao preuveličane i nepotrebne. Istakao je snažnu infrastrukturu Hrvatske, uključujući obalu i kapacitet LNG terminala, koja nadmašuje domaću potražnju i može podržati susedne zemlje bez direktnog izlaza na more. Milanović je naglasio da se usluge ne mogu pružati besplatno, ali je potvrdio da Hrvatska ostaje pouzdan energetski partner, ističući da MOL upravlja rafinerijom u Rijeci kao deo vlasničkog udela u INA-i.
Mađarska, međutim, ostaje kritična. Ministar Szijjarto je naveo da, ukoliko bi Mađarska u potpunosti zavisila od Hrvatske za tranzit energije, JANAF naftovod ne bi bio u stanju da isporuči dovoljne količine kako bi se obezbedila neprekidna snabdevenost za Mađarsku i Slovačku. Ponovo je istakao da Mađarska neće tolerisati ono što je opisao kao hrvatsko profitiranje, koje bi moglo da podriva domaće politike usmerene na smanjenje troškova energije za domaćinstva.
Spor dodatno komplikuju dugogodišnje nesuglasice između MOL-a i JANAF-a oko transportnih aranžmana. Mađarska i dalje uvozi značajne količine ruske nafte preko naftovoda Druzhba, dok Hrvatska dosledno teži diverzifikaciji i jačanju regionalne energetske sigurnosti. Uprkos savezništvu unutar EU i NATO-a, ova najnovija razmena stavova ukazuje na trajne tenzije vezane za energetiku u njihovim bilateralnim odnosima.
