NaslovnaSrbija EnergetikaGradnja vetroparkova može...

Gradnja vetroparkova može da počne sledeće godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Ukoliko bi vlasti Srbije ubrzale rad na nedostajućim dokumentima, pre svega na ugovoru o otkupu električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, sledeće godine počela bi gradnja vetroparkova i naša zemlja bi već 2014. dobijala prvu struju iz vetrenjača, najavljeno je tokom studijske posete novinara, predstavnika ambasade SAD, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, opštine Kovin i Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Rumuniji i obilaska najvećeg vetroparka na tlu Evrope – Fantanele.

Continental Wind Serbia, deo kompanije Continental Wind Partners, koja je izgradila vetropark Fantanele, organizovala je u saradnji sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj (NALED) posetu Rumuniji sa ciljem da se novinari i zainteresovana javnost uvere koliko je susedna zemlja napredovala u izgradnji kapaciteta za dobijanje energije iz obnovljivih izvora i zašto je veoma interesantna investitorima.

Vetropark Fantanele na istoku Rumunije čini 240 turbina ukupne snage 600MW što je u ovoj godini bilo dovoljno za snabdevanje više od 600.000 domaćinstava. Češka energetska kompanija ČEZ otkupila je vetropark Fantanele i u taj posao investirala 1,1 milijardi evra.

Gosti iz Srbije imali su prilike da se na licu mesta upoznaju sa načinom rada jedne vetroturbine, da se uvere da ne proizvode veliku buku niti ometaju poljoprivredne radove na okolnim njivama. Osim toga, mogli su da čuju nešto više i o pozitivnom uticaju izgradnje tako velikog energetskog postrojenja na lokalnu ekonomiju imajući u vidu da je direktno bilo angažovano 500 radnika i lokalna građevinska preduzeća dok su ostale delatnosti, pre svega uslužne, poput restorana i hotela, takođe profitirale.

Predstavnici Rumunskog udruženja za energiju vetra (RWEA) i češke energetske kompanije ČEZ upoznali su goste sa potencijalima rumunskog tržišta u pogledu obnovljivih izvora energije, konkurencijom koja postoji u pogledu trgovine strujom i formiranja cene za krajnje potrošače, kao i sa podsticajnim merama koje su i učinile rumunsko tržište atraktivnim za investitore.

Predsedavajući CWP Mark Krendal saopštio je da bi, ukoliko svi neophodni propisi budu usvojeni na vreme, gradnja prvih vetrenjača u Srbiji mogla da startuje već sledeće godine. Continental Wind Serbia planira da na teritoriji opštine Kovin u prvoj fazi izgradi 57 vetroturbina ukupne snage 171 MW u šta bi uložila oko 300 miliona evra. Ukoliko se realizacija projekta bude odvijala prema planovima, u drugoj fazi bilo bi izgrađeno još 129MW tako da bi ukupna investicija CWS dostigla 450 miliona evra.

Osim velike investicije za Srbiju, korist od ulaganja CWS imaće svakako i opština Kovin preko angažovanja lokalne radne snage, građevinskih i transportnih preduzeća, rekontrukcije i izgradnje oko 50 kilometara puteva, izgradnje 10 km dalekovoda, podrške mnogobrojnim manifestacijama i ranjivim grupama na teritoriji opštine, kao i preko uplate dva posto godišnjeg profita u lokalni budžet.

Izvor Poslovno jutro

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Izvoz struje u Italiju stavlja srpske proizvođače na test finansiranja

Izvoz električne energije iz Srbije preko Crne Gore mogao bi proizvođačima da obezbedi dodatne dugoročne kupce i veće prihode, ali finansijska održivost te rute zavisi od cene i pouzdanosti pristupa prenosnoj mreži, kao i od tretmana isporučene struje prema...

Crna Gora: 40 miliona evra za Perućicu, 6,8 miliona za Otiloviće

Najkonkretnija ulaganja u hidroenergetske projekte u Crnoj Gori usmerena su na modernizaciju postojećih postrojenja i manje elektrane: za Perućicu je obezbeđen paket finansiranja KfW-a od 40 miliona evra, dok je za izgradnju Otilovića zaključen ugovor vredan 6,8 miliona evra....

Plan za Đerdap 3 od 2,6 milijardi evra zavisi od režima Dunava

Srpski projekat reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, vredan 2,6 milijardi evra, ušao je u fazu ugovorene pripreme, ali će njegova isplativost zavisiti od režima korišćenja Dunava koji štiti postojeće hidroelektrane Srbije i Rumunije, kao i hlađenje nizvodne nuklearne elektrane. Projekat bi...
Supported byClarion Owners Engineers