Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaGradnja Južnog toka...

Gradnja Južnog toka po planu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Izmene prostronog plana gasovoda Južni tok kroz Srbiju trebalo bi da budu usvojene u septembru i da gradnja počne po planu krajem godine.

Uskoro bi trebalo da počne eksproprijacija zemljišsta za gradnju gasovoda, rekao je tehnički direktor firme Saut strim Srbija Pavel Persicki na predstavaljanju izmena prostornog plana gasovoda Južni tok kojima su uključeni i planovi za krake ka Republici Srpskoj i Hrvatskoj.

“Završen je idejni projekat i dat na ekspertizu, urađena je studija uticaja na životnu sredinu i dobijeni svi tehnički uslovi da se do kraja godine dobije dozvola za gradnju i počnu radovi”, kazao je Persicki.

Počela su i istraživanja i razgovori sa vlasnicima parcela, kazao je on istakao da će u “najskorije vreme poceti eksproprijacija zemljišta na parcelama gde će se prvo graditi”.

Persicki je rekao da će za eksproprijaciju važiti tržišni uslovi i cene zemljišta već formirane u opštinama dodajući da će se sve raditi u saradnji sa nezavisnim procenitaljima, ali nije želeo da iznese prosečnu cenu otkupa.

On je kazao i da će najteža za gradnju biti prva deonica gasovoda Južni tok u Srbiji duga oko 150 kilometara, od ulaska iz Bugarske kod Zaječara, jer je reč o brdovitom i planinskom području, ali da to nije problem jer gasovodi se grade i na mnogo komplikovanijem terenu.

“Gasovod Južni tok je po karakteristikama i razmerama jedan oda njaznačajnijih projekata u Srbiji. Predviđeno je da njegovo korišćenje počne u 2016. godini”, kazao je Persicki.

Na pitanje da li je počela izrada izmene prostornog plana kojim bi se predvidela gradnja takozvanog južnog kraka Južnog toka ka Makedoniji, Persicki je kazao da trenutne izmene plana to ne sadrže.

Zamenik direktora Republičke agencije za prostorno planiranje đorđe Milić kazao je da su u toku početne aktivnosti vezane za prostorni plan razdelnog gasovoda Južnog toka koji bi trebalo da omogući snabdvanje gasom Makedonije, Crne Gore i Kosova.

“Analiziraju se koraci i priprema odluka (o prostornom planu) koju bi Vlada Srbije trebalo da donese. Na toj deonici postoje ograničenje budući da je reč o planinskom područu i potrebno je pronaći optimalne lokacije”, kazao je Milić.

Na skupu je rečeno da gasovod Južni tok sa kracima ka Hrvatskoj i Republici Srpskoj prolaziti kroz teritoriju 33 grada i opštine u Srbiji, da je osnovna deonica duga 422,4 kilometra, odvojak prema Hrvatskoj 50 kilometara, a prema Republici Srpskoj 107 kilometara.

Rukovodilac tima u Institutu za arhitekturu i urabanizam Srbije Zoran Mirajnić kazao je da izmenjeni prostorni plan za izgradnju gasovoda Južni tok u Srbiji obuhvata 323 kvadratna kilometra i oko 1.100 pozicija ukrštanja gasovoda sa lokalnom infrastrukturom.

“Trasa gasovoda je postavljena tako da se u najvećoj meri izbegne građevinsko područje i uglavnom prelazi preko poljoprivrednog zemljišta, a delimično preko šumskog”, kazao je on.

Mirjanić je kazao da je ukupno oko 80 hektara odnosno 0,2 odsto zemljišta obuhvaćenog planom predviđeno za trajnu eksproprijaciju, dok će većina poljoprivrdnog zemljišta moći da se koristi uz ograničenje da se sade kulture kojima koren ide do metar dubine.

On je kazao i da je na pojedinim parcelama predviđeno rušenje objekata i da ih, na primar, ima 22 u opštini Boljevac, a 17 na području Zaječara.

Mirjanić je kazao i da su prostornim planom određene zaštitne zone koje odgovaraju standardima zaštite ljudi i imovine, kao i da će Južni tok biti povezan sa srpskom gasovodnom mrežom kod Paraćina i kod Gospođinaca.

Javni uvid u izmena prostornog plana za gasovod Južni tok u Srbiji biće moguć do 6. septmebra. Prema ranijim informacijama, vrednost gradnje deonice u Srbiji biće oko 1,85 milijardi evra.

Gasovod Južni tok dopremaće ruski gas cevovodom ispod Crnog mora, a zatim kopnom, preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Italije do potrošača u Jugoistočnoj Evropi i EU.

Izgradnja tog gasovoda koja bi trebalo da košta 16 milijardi evra, počela je decembra 2012. u Rusiji, a gasovod bi trebalo da proradi krajem 2015. godine.

Nosilac projekta je ruska državna kompanija Gasprom, a deo projekta u Srbiji realizovaće preduzeće Južni tok Srbija u kojem Gasprom ima 51 odsto, a Srbijagas 49 odsto kapitala.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Engie proširuje portfolio obnovljivih izvora novom solarnom elektranom od 37,2 MW u Prahovi

Engie Rumunija je završila izgradnju svoje šeste solarne elektrane u opštini Ariceştii Rahtivani, okrug Prahova, sa instaliranim kapacitetom od 37,2 MW. Ovaj projekat predstavlja značajan korak u širenju obnovljivih izvora energije kompanije i njenoj posvećenosti energetskom prelazu. Nova elektrana...

Mađarska postavila rekord sa 6.200 MW solarne energije, premašila domaću potrošnju električne energije

Mađarska je prošlog petka postigla rekord u proizvodnji solarne energije, sa vršnom vrednošću od 6.200 MW tokom 15-minutnog perioda koji je počeo u 12:15 časova, prema podacima operatora sistema za prenos električne energije MAVIR. Ovo je najveća zabeležena proizvodnja...

Bosna i Hercegovina: Nova solarna elektrana snage 64 MW kod Stoca širi najveći fotonaponski projekat u zemlji

Nova solarna elektrana snage 64 MW kod Stoca u Hercegovini zvanično je počela da isporučuje električnu energiju u nacionalnu mrežu Bosne i Hercegovine. Ova elektrana predstavlja drugu fazu solarnog projekta Hodovo, koji je najveća fotonaponska elektrana u zemlji. Projekat...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!