Slovenija je u junu 2026. godine proizvela 1.152 GWh neto električne energije, što je približno nepromenjeno u odnosu na isti period prethodne godine i 3 odsto više nego u maju, prema podacima državnog zavoda za statistiku.
Stabilna ukupna proizvodnja, međutim, prikrila je značajnu promenu u strukturi proizvodnog miksa. Proizvodnja iz termoelektrana smanjena je za 40 odsto na godišnjem nivou, na svega 45 GWh, dok je proizvodnja hidroelektrana povećana za 4 odsto, na 377 GWh.
Nuklearna elektrana Krško proizvela je 495 GWh, približno isto kao u junu 2025. godine, i ostala najveći pojedinačni izvor električne energije u Sloveniji. Proizvodnja iz vetra i sunca povećana je za 7 odsto, na ukupno 234 GWh.
Nuklearna energija, hidroenergija, solarna i energija vetra zajedno su činile gotovo celokupnu prijavljenu neto proizvodnju električne energije. Pad proizvodnje iz termoelektrana zato nije smanjio ukupnu dostupnost električne energije, jer su veća proizvodnja iz obnovljivih izvora i stabilna proizvodnja nuklearke nadoknadile razliku.
Slovenija je tokom meseca uvezla 881 GWh električne energije, što je 6 odsto manje nego godinu dana ranije, dok je izvoz smanjen za 12 odsto, na 912 GWh. Posmatrano kroz energetsku bilansu, zemlja je ostvarila blagi neto izvozni saldo od približno 31 GWh.
Veliki obim uvoza i izvoza pokazuje ulogu Slovenije kao tranzitnog i trgovačkog tržišta između Austrije, Italije, Hrvatske i šireg balkanskog elektroenergetskog sistema. Mesečni neto saldo je mali u odnosu na ukupne prekogranične tokove, jer električna energija prolazi kroz Sloveniju u oba pravca u zavisnosti od satnih razlika u cenama i raspoloživosti mreže.
Potrošnja domaćinstava iznosila je 231 GWh, što je 4 odsto manje nego u maju. Komercijalni i ostali ne-domaćinski potrošači koristili su 595 GWh, što predstavlja povećanje od 5 odsto na mesečnom nivou.
Razlika između ove dve kategorije ukazuje na slabljenje sezonske potrošnje u domaćinstvima, dok je poslovna aktivnost ostala stabilna. Istovremeno, povećava se značaj strukture industrijske i komercijalne potrošnje, posebno u periodu kada solarna proizvodnja raste tokom radnih sati.
Podaci o energentima u Sloveniji pokazali su mešovita kretanja. U poređenju sa majem, snabdevanje prirodnim gasom smanjeno je za 15 odsto, tečnim naftnim gasom (LPG) za 8 odsto, kamenim ugljem za 4 odsto, a koksom za 2 odsto. Istovremeno, snabdevanje kerozinom povećano je za 27 odsto, ostalim naftnim derivatima za 17 odsto, lož-uljem za 13 odsto, dizelom za 6 odsto i benzinom za 4 odsto.
U poređenju sa junom 2025. godine, potrošnja lož-ulja smanjena je za čak 63 odsto, prirodnog gasa za 9 odsto, a LPG-a za 7 odsto. Veliki pad potrošnje lož-ulja ukazuje na nastavak smanjenja značaja ovog goriva, koje sve više zamenjuju modernije tehnologije grejanja i povećana energetska efikasnost.
Podaci o proizvodnji električne energije pokazuju sistem sa ograničenom ulogom termoelektrana, ali sa značajnom fleksibilnošću kroz prekogranične veze. Stabilna proizvodnja iz nuklearne elektrane Krško predstavlja snažan bazni oslonac, dok hidroenergija i solarna proizvodnja sve više određuju promenjivu poziciju Slovenije na tržištu.
Takva kombinacija podržava proizvodnju električne energije sa niskim emisijama ugljen-dioksida, ali istovremeno povećava vrednost interkonekcija, fleksibilnosti hidroakumulacija i kratkoročnog trgovanja električnom energijom. Energetski bilans Slovenije postaje sve manje zavisan od domaće proizvodnje iz fosilnih goriva, ali zemlja i dalje ostaje snažno oslonjena na regionalnu elektroenergetsku mrežu za optimizaciju snabdevanja iz sata u sat.












