Potpredsjednik Pokreta za promjene (PzP), Branko Radulović pozvao je premijera Dritana Abazovića da hitno stornira izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju velikih solarnih elektrana i vjetroparkova do donošenja potrebne zakonske regulative.
On je podsjetio da je mnogo puta, dok je bio poslanik u Skupštini Crne Gore, govorio o tome da se koncesije na izgradnju velikih solarnih elektrana mogu davati putem aukcije i navodio pozitivne primjere i iz okruženja i iz EU.
„Pozivam i da obustavi izradu tehničke dokumentacije za hidroelektrane (HE) Komarnica i Kruševo po sadašnjim uslovima. Nove projekcije pokazuju da će, usljed intenzivnih klimatskih promjena, protok tekućih voda u Crnoj Gori do 2050. godine biti manji 30 odsto, što je još jedna činjenica koja ukazuje da je način na koji je predviđena izgradnja HE najveći promašaj“, naveo je Radulović u saopštenju.
On je dodao da će, bez obzira na instalisanu snagu, proizvodnja takvih akumulacionih hidroelektrana biti sve manja zbog manje količine dotoka voda.
„Zato je neophodno promjeniti projektne zadatake za izgradnju HE Komarnica, Piva II i Kruševo sa optimalnim kotama, kao i rekonstrukcije hidroelektrane Pive I kako bi bile reverzibilne i hibridne. One moraju biti u 100 odsto vlasništvu države, jer bi bile najveće blago i imale bi višenamjensku upotrebu, ne samo za proizvodnju zelene električne energije, već i za akumulaciju vode u vremenima kada će ona sve više nedostajati“, rekao je Radulović.
On smatra da pitanje Bilećkog jezera više nije samo ekonomsko, već pitanje zdravog razuma, časti i obraza Crne Gore.
„Ukoliko na optimalno održiv način valorizujemo energetski potencijal u kontinuitetu u narednih sedam godina ostvarili bi priliv budžetskih sredstava, samo od dijela profita Elektroprivrede (EPCG), više od 1,5 milijardi EUR godišnje. To bi nam mogle omogućiti pomenute reverzibilne i hibridne hidroelektrane, ekološki rekonstruisana Termoelektrana (TE) Pljevlja, vjtroparkovi, solarna polja i drugi izvori zelene električne energije“, saopštio je Radulović.
On je dodaod da će bez toga Crna Gora biti „spržena“ zemlja, bila ona članica EU ili ne.
On je mandataru za sastav nove vlade, Milojku Spajiću poručio da ona mora biti reformska i znavena, a ne nikako dioničarsko-trgovačko društvo.
„Ukoliko istinski želi da realizuje reforme neka ponudi program budućim konstituentima vlasti i zatraži ponudu kadrovskih rešenja za njegovu realizaciju. Ukoliko ih partije nemaju, ima ih Crna Gora i dijaspora. Nadam se da je prošlo vrijeme da nam premijer, ministri i gradonačelnici budu pripravnici, bez radnog iskustva, bez diploma, sa sumnjivim ili diplomama iz neadekvatnih oblasti“, naveo je Radulović.
On je upozorio da Crna Gora gubi poslednji resurs i pretpostavku za održivi razvoj, odnosno energetski potencijal, dok se „glavari“ nadgornjavaju oko fotelja u novoj vlasti.
„Poslije tehno-ekonomskih nonsensa oko Komarnice, Kruševa i TE Pljevlja stigao je na red grabež ogromnih površina zemljišta i izgradnja velikih solarnih polja i vjetroparkova na brojnim lokacijama po Crnoj Gori. Desetine novonastalih privatnih firmi, čiji su osnivači samo paravani za pojedine tajkune, izgradiće solarna polja snage preko hiljadu MWh sa investicijama od preko 1,5 milijardi EUR“, kazao je Radulović.
On je dodao da će oni dobiti od Vlade urbanističko-tehničke uslove i suglasnost o priključenju na Crnogorski elektoprenosni sistem, na štetu Crne Gore, protivno evropskoj praksi, možda čak i kao „privilegovani“ proizvođači.
„Pitam se da li ima iko više u Crnoj Gori da zna i javno iznese svoj stav da se radi o novoj pohari našeg poslednjeg razvojnog potencijala. Ni riječ o tome iz Akademije nauka, sa Univerziteta Crne Gore, ni od post 30-avgustovskih premijera, ni novog mandatara“, rekao je Radulović.
On je saopštio da je ovih dana jedna od tih kompanija na lokaciji Čeva već počela sa proizvodnjom.
„Neka nam je sa srećom novi izvor električne energije, čija cijena će vjerovtano ponovo biti mnogostruko veća od postojeće u Crnoj Gori“, kazao je Radulović.
On je objasnio da kada su u pitanju velika solarna polja, tada, praksa u svijetu, čak i u regionu pokazuje da zavisno od vlasništva nad zemljištem, lokalna samouprava dobija 20 odsto takozvane jeftine struje, a država i više od 50 odsto.
„Cijena te jeftine struje je već niža od 25 EUR po MWh, dok kod nas na ovaj način će biti na nivou tržišne cijene u EU. U nekim državama, čak se na određenim teritorijama ne daju koncesije, već se aukcijom dobija relevantni ponuđač koji omogućava najbolju ponudu za izgradnju i puštanje u probni rad solarnih polja i kredite sa najdužim grejs periodom i najnižom kamatom“, naveo je Radulović.
On je podsjetio da se više od deset godina bori za održivu valorizaciju energetskog sektora, prenosi agencija Mina.
