Zbog nedostatka uglja, termoelektrane u Republici Srpskoj bile su primorane da obustave proizvodnju, dok je Bosna i Hercegovina nastavila sa izvozom uglja u stalnom ritmu ove godine, pri čemu je većina tog uglja otišla u Srbiju.
U prvih jedanaest meseci 2024. godine, Bosna i Hercegovina je izvezla 876.000 tona uglja u vrednosti od više od 67 miliona evra. Od toga, 856.000 tona otišlo je u Srbiju. Očekuje se da će nivo izvoza uglja ove godine biti na istom nivou kao i 2023. godine, kada je izvezeno 970.000 tona uglja u vrednosti od oko 84 miliona evra, a većina, 944.482 tona, takođe je otišla u Srbiju.
Porast izvoza uglja započeo je 2022. godine, kada je Bosna i Hercegovina izvezla 984.943 tone uglja, što je značajan porast u odnosu na samo 195.000 tona iz prethodne godine. Ponovo, Srbija je bila glavna destinacija.
Većina uglja koji je izvezen u Srbiju je braunkol, koji se koristi u lokalnim termoelektranama, kao što je TPP Ugljevik. Ova elektrana je zbog nedostatka uglja bila primorana da obustavi proizvodnju dva puta ovog meseca. Sličnu situaciju ima i TPP Gacko, čije zalihe uglja dostižu kritične nivoe.
Dok izvoz uglja iz Republike Srpske pomaže u sprečavanju energetske krize u Srbiji, lokalni radnici u termoelektranama već mesecima pozivaju vlasti da se pozabave rastućom energetskom krizom. Pozivaju na dugoročna rešenja kako bi se obezbedio stalni snabdevanje termoelektrana i rudnika uglja u godinama koje dolaze.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorio je da izvoz uglja dok je lokalni energetski sistem ugrožen može dovesti do gubitka radnih mesta, smanjenja prihoda od poreza i smanjenja ekonomske vrednosti. On se zalaže za hitno zaustavljanje izvoza uglja dok se situacija ne stabilizuje. Pavlović naglašava da je nastavak izvoza uglja dok termoelektrane nemaju dovoljno uglja greška koja može skupo da košta građane, jer bi uvoz uglja bio daleko skuplji.