Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH: Energetski potencijal...

BiH: Energetski potencijal strateški sektor bh. ekonomskog razvoja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Petogodišnji USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije, vrijedan skoro pet i po miliona dolara, zasnovan je na privlačenju stranog kapitala i otvaranju novih radnih mjesta.

Zato je na prvom Energetskom samitu u BiH ukazano na značaj obnovljivih izvora energije, te značaj integracije na tržište Jugoistočne Evrope. Na tom putu, prepreku predstavlja neusklađeno bh. zakonodavstvo s evropskim i neispunjavanje uvjeta iz trećeg paketa Energetske zajednice, piše Federalna.ba.

Da je energetski potencijal strateški sektor bh. ekonomskog razvoja, potvrđuje dobit od 1,5 milijardi maraka ostvarena u proteklih pet godina izvozom električne energije. 80 posto elektične energije u BiH je iz termoelektrana, dok je preostali dio iz hidro-kapaciteta. “Veliki potencijali postoje u gradnji hidropetencijala i obnovljivih izvora energije, treba učiniti više da situcija za investiranje bude mnogo bolja”, poručio je Nicholas Hill, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH.

Stručnjaci iz ove oblasti procjenjuju da Bosna i Hercegovina, kao jedna od dvije zemlje izvoznice električne energije u jugoistočnoj Evropi, može računati na udvostručenje proizvodnje, ali tek nakon ispunjenja određenih uslova.

“Ni na jednoj elektrani nije ugrađen sistem za odsumporavanje jer su u pitanju vrlo visoke investicije, ali mi to trebamo uraditi ne zbog ispunjenja obaveza prema energetskoj zajednici već zbog zdravlja ljudi i eko sistema”, navodi Fahrudin Kulić, ekspert za energetiku USAID projekta “Investiranje u sektor energije”.

Čak i ono na šta smo pristali nismo ispoštovali. Potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH se obavezala na reform energetskog sektora. Za povećanje efikasnosti u ovoj oblasti za 20 posto potrebno je 10 milijardi investicija. Zbog nepostojanja državne strategije ekonomskog razvoja mnogi investitori se nerado odlučuju ulagati kapital u bh. resurse.

Uprkos bogatim prirodnim resursima, dugotrajan proces za dobijanje više od 50 raznih dozvola, prepreka je dolasku stranih investicija. Problem su i dotrajala postrojenja, koja su u pogonu skoro četiri decenije. Zbog toga je neophodno izvršiti zamjenu kapaciteta.

Ako to ne uradimo i do 2020. godine proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne povećamo do 40 posto prijeti nam opasnost da od zemlje izvoznice električne energije postanemo ona koja zavisi od tuđe. Federalni resorni ministar Reuf Bajrović nije mogao potvrditi najave da ćemo uskoro od vjetrolektrana imati 230 megavata. “To zavisi od mnogo faktora, a mi ćemo učiniti sve da se to i desi”, kaže ministar.

Snabdijevanje potrošača iz obnovljivih izvora energije je ekološki ispravnije, ali i rizičnije. “Ukoliko se neka država opredijeli samo za jedan vid energije, tada je njena sigurnost snabdijevanja ugrožena. BiH u ovom trenutku ima jedan dobar miks – postoje i termoelektrane i velike hidroelektrane”, ističe Edin Zametica, savjetnik Državne regulatorne komisije za električnu energiju.

U odnosu na neke druge zemlje, mi smo na početku u proizvodnji energije iz vjetrolektrana, solarnih elektrana, te biomasa. “Uvidjeli smo da zakonski okvir treba biti unapređen. Iz našeg iskustva, možemo vam savjetovati da sve završite prije nego investitori dođu da apliciraju”, kaže Fatih Kolmek, savjetnik Regulatorne komisije za energetsko tržište Turske.

BiH posjeduje energetski potencijal na kojem nam mogu mnogi pozavidjeti. Svima je jasno da na profit od toga nećemo računati dok domaće zakonodavstvo ne bude usklađeno sa zahtjevima EU.

Izvor; Agencije

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Grčka: Kapacitet vetroenergije dostigao 5,4 GW u 2024. godini, uz dodatnih 125,5 MW

Ukupni instalirani kapacitet vetroenergije u Grčkoj dostigao je 5.355 MW do kraja 2024. godine, nakon što je tokom prošle godine instalirano novih 125,5 MW, prema najnovijim podacima Helenskog naučnog udruženja za vetroenergiju (ELETAEN). Ukupno 39 novih vetroturbina povezano je...

Bugarska: EBRD pozajmljuje 50 miliona evra Tenevo Solar za izgradnju solarne elektrane od 238 MW

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit u iznosu do 50 miliona evra za izgradnju i operativno upravljanje solarnom fotonaponskom elektranom u jugoistočnoj Bugarskoj, koju razvija Tenevo Solar Technologies EAD. Paralelni paket finansiranja od 53 miliona...

Albanija: X One predlaže izgradnju solarne elektrane od 54 MW

Albanska građevinska kompanija X One podnela je zahtev Ministarstvu infrastrukture i energetike za odobrenje izgradnje novog fotonaponskog (PV) postrojenja sa instaliranim kapacitetom od 54 MW, izvestili su lokalni mediji 29. januara. Predložena solarna elektrana, koja će biti smeštena u...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!