NaslovnaGasGasna interkonekcija između...

Gasna interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i dalje je blokirana zbog finansijskih, imovinskih i političkih rizika

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Planovi za Južnu gasnu interkonekciju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i dalje kasne, jer investitori pokušavaju da reše pitanja finansiranja, državne imovine i međudržavnog sporazuma.

Planirani sporazum sa američkom kompanijom AAFS Infrastructure & Energy, koji je prvobitno trebalo da bude zaključen u junu, još uvek nije finalizovan.

Finansiranje projekta pokazuje se kao jedno od složenijih pitanja. Postojeća potražnja za gasom u Bosni i Hercegovini možda nije dovoljna da podrži konvencionalnu strukturu finansiranja, zbog čega bi mogle biti potrebne garancije ili drugi oblici finansijske podrške Federacije Bosne i Hercegovine.

Takva struktura bi deo budućeg rizika potražnje za projektom prenela na javni sektor.

Pregovori sa kompanijom AAFS se nastavljaju, ali konačan sporazum još nije postignut.

Gasovod takođe zahteva uspostavljanje međudržavnog pravnog okvira između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ratifikacija sporazuma postala je povezana sa širim političkim sporovima, dok pitanje korišćenja državne imovine predstavlja još jednu potencijalnu prepreku izgradnji.

Očekuje se da će oko 30% planirane trase prolaziti preko državnog zemljišta. Postojeća ograničenja u vezi sa raspolaganjem ovom imovinom znače da će biti potrebno pronaći pravno rešenje pre nego što izgradnja na tim deonicama može da počne.

Cilj projekta je stvaranje drugog pravca za uvoz gasa u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske, sa ulaskom u zemlju kod Posušja, iz pravca Zagvozda.

Od Posušja bi se gasovodna mreža dalje prostirala kroz zapadnu i centralnu Bosnu i Hercegovinu, uključujući planirane pravce prema Mostaru, Bugojnu i Novom Travniku, uz mogućnost izgradnje dodatnih ogranaka.

Planirani sistem je znatno veći od trenutne potražnje za gasom u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se proizvodnja električne energije iz gasnih elektrana razmatra kao potencijalni ključni potrošač koji bi mogao podržati projekat.

Za sada, međutim, projekat ostaje u fazi pre izgradnje. Finansiranje, ugovorni aranžmani, ratifikacija međudržavnog sporazuma i rešavanje imovinsko-pravnih pitanja i dalje nisu završeni, zbog čega je rok za realizaciju projekta i dalje veoma neizvestan.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Republika Srpska planira poskupljenje struje zbog problema u Ugljeviku

Privredni subjekti u Republici Srpskoj mogli bi da se suoče sa višim cenama električne energije od januara 2027. godine, dok se poskupljenje za domaćinstva očekuje od marta iste godine. Nadležni planiraju korekciju cena kako bi poboljšali finansijsku stabilnost elektroenergetskog...

Acciona pustila u rad 72 MW vetroelektrana u Hrvatskoj

Acciona Energia pustila je u rad 72 MW vetroenergetskih kapaciteta u Hrvatskoj, uz ugovore o razlici u ceni zaključene na 12 godina. Time je više nego utrostručila operativni kapacitet u zemlji, gde razvija i veliki solarni projekat. Dve nove...

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...
Supported byClarion Owners Engineers