NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Đedović -...

Srbija: Đedović – u narednih 10 godina u energetski sektor treba uložiti 15 milijardi evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović rekla je da je u energetski sektor Srbije potrebno uložiti oko 15 milijardi evra u narednih 10 godina, a da su putokaz za razvoj i investicije dati Planom razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. godine, sa projekcijama do 2030. godine, koji je usvojila Vlada Srbije, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Dubravka Đedović je navela da će se novi proizvodni kapaciteti graditi uz aktivnu ulogu javnog sektora i stimulisanje investicija privatnog sektora, piše RTS.

“Doneli smo izmene Zakona o korišćenju OIE i raspisali aukcije za tržišne premije za 450 MW iz vetra i solara, kao deo trogodišnjeg plana koji podrazumeva da dobijemo novih 1.300 MW kapaciteta iz OIE. Uskoro nas očekuje javni poziv za strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana snage 1 GW. Obezbeđeno je i više od 300 miliona evra za investicije ‘Elektrodistribucije Srbije‘, koje kreću ove godine i koje su važne kako bismo obezbedili stabilan i pouzdan rad mreže i smanjenje gubitaka“, ističe Đedovićeva.

 

Prioritet je, napominje, i povećanje energetske efikasnosti, gde je pored ulaganja u javne objekte, obezbeđeno i 50 miliona dolara za subvencije domaćinstvima.

“Na javni poziv prijavilo se blizu 130 lokalnih samouprava i očekujemo uskoro da budu potpisani ugovori“, rekla je Đedović otvarajući konferenciju PowerTech 2023 čiji je suorganizator Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu.

Đedovićeva je dodala da su nedavno usvojene i izmene Zakona o energetici, koje će omogućiti puno razdvajanje delatnosti transporta i snabdevanja u oblasti gasa, kao i odgovarajuće razdvajanje delatnosti u elektroenergetskom sektoru.

Navela je i da će okvir energetske politike Srbije u narednim godinama biti definisan Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom, kao i novom Strategijom razvoja energetike Republike Srbije.

“Za INEKP je započeta javna rasprava, a prva tribina u PKS planirana je za 11. jul. Oba strateška dokumenta planirano je da budu usvojena do kraja ove godine“, dodala je Đedovićeva.

Navodi da Srbija ima ambicije da postane punopravna članica EU i da naša vizija razvoja energetike prati viziju članica, a to je da do 2050. izađemo iz uglja, odnosno da dekarbonizujemo naš energetski sektor.

 

“To je, međutim, lako reći, ali teško uraditi, jer kao i u EU, i u našem regionu postepeno ukidanje uglja mora biti praćeno mehanizmima pravedne tranzicije da bismo zaštitili rudare i rudarski sektor. Biće potrebna značajna podrška EU i značajna finansijska sredstva, kao i priliv privatnih investicija kako bismo imali napredak u procesu dekarbonizacije kakav želimo“, rekla je Đedovićeva.

Ističe da su razvoj tehnologija i inovacije pokretači promena u energetskom sektoru i uslov za smanjenje troškova i komercijalizaciju novih tehnologija.

“I domaća industrija, koja se oslanja na energetski sektor, treba da osvaja nove tehnologije i povezuje se sa partnerima iz regiona, Evrope i sveta. Naša veza sa svetom modernih energetskih tehnologija dolazi pre svega preko akademske zajednice, instituta i inženjerske struke. Želimo da naši stručnjaci uče od onih koji su najbolji u svetu, kao i da najbolji među nama mogu da podele svoja znanja sa drugima, i da kao kao država budemo lideri u energetskoj tranziciji u regionu“, rekla je Đedovićeva, prenosi Danas.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Električna energija iz Srbije suočava se sa podrazumevanim CBAM troškom od 78 evra/MWh, dok se pooštravaju pravila za obračun stvarnih emisija

Električna energija iz Srbije izvezena u Evropsku uniju nosi indikativni trošak od oko 78,37 evra/MWh po osnovu Mehanizma EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) kada se primenjuje nacionalni podrazumevani faktor emisija, što predstavlja pretnju da će biti poništena cenovna...

Reforma tržišta ugljenika EU preusmerava fokus sa zaštite od troškova ugljenika ka investicijama u industrijsku dekarbonizaciju

Predložena reforma tržišta ugljenika Evropske komisije ne bi trebalo da se posmatra kao odustajanje od klimatske politike, već kao pokušaj promene vremenskog okvira i modela finansiranja industrijske tranzicije Evrope. Brisel razmatra sporije smanjenje ponude dozvola u okviru EU sistema...

Električna energija postaje konkurentski proizvod za srpske izvoznike

Najvažnija implikacija najnovijeg pravca EU CBAM regulative nije u čeliku, aluminijumu ili carinskim klasifikacijama. Ona je u električnoj energiji. Za mnoge srpske izvoznike, najveća buduća konkurentska prednost možda više neće dolaziti iz troškova rada, logistike ili blizine tržištima Nemačke, Italije...
Supported byClarion Owners Engineers