NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Dug EPS-a...

Srbija: Dug EPS-a ove godine povećan 50 odsto

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Dug Elektroprivrede Srbije (EPS) je u tri kvartala 2022. godine povećan za 50 odsto i premašio je 1,5 milijardi evra, navedeno je u tekstu Efekti globalne energetske krize na poslovanje Elektroprivrede Srbije (EPS), Srbijagasa, Elektromereže Srbije (EMS) i Transportgasa u kontekstu budžetskog rizika, objavljenog u poslednjem broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

„Likvidnost EPS-a se od maja 2021.godine kontinuirano pogoršavala zbog smanjenog rada hidroelektrana, kasnije uvoza električne energije po rekordno visokim tržišnim cenama, niskim cenama za garantovano snabdevanje“, navodi se u tekstu Edvarda Jakopina i Nataše Čokorilo.

Uvoz električne energije EPS je, kako je navedeno, skoro isključivo finansirao zaduživanjem, a za prvih devet meseci ove godine to preduzeće napravilo je gubitak od 678 miliona evra.

EPS je, prema toj analizi 2020. godine imao dobit od 110 miliona evra, a 2021. gubitak iznosio 127 miliona evra.

To preduzeće je u četvrtom kvaratalu 2021. godine na tržištu kupilo 1.244 gigavat sati (GWh) električne energije po prosečnoj ceni 233 evra po megavatsatu (MWh), što ga je koštalo oko 290 miliona evra. Ove godine je do septembra nabavljeno ukupno 2.907 GWh po prosečnoj ceni od 254 evra po MWh, što je koštalo oko 740 miliona evra.

„Kupljenu električnu energiju EPS je prodavao po četiri-pet puta manjoj ceni na domaćem tržištu“, navedeno je u tekstu.

Problemi Srbijagasa u snabdevanju gasom počeli su, pokazala je analiza, u grejnoj sezoni 2021-2022. a eskalirali su izbijanjem krize u Ukrajini. U toj grejnoj sezoni napravljen je veliki budžetski trošak, jer je bila neophodna intervencija iz budžeta od oko 500 miliona evra što je jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Komparativna analiza pokazuje da su evropske zemlje prošle relativno bolje, udari gasne krize na njihove budžete su se kretali u intervalu od 0,5 odsto do jedan odsto.

Ukupne obaveze Srbijagasa su krajem 2021. porasle 72 odsto i dostigle 1,3 milijarde evra, ali je dobit u 2021. godini bila 32 miliona evra.

Vlada Srbije je u decembru 2021. godine zamrzla domaće prodajne cene gasa, a sve gubitke Srbijagasa prevalila na teret budžeta.

U grejnoj sezoni 2021/2022 nabavljen je gas u vrednosti 1,09 milijardi evra, a prodat za 604 miliona evra, što znači da je negativan efekat rasta uvoznih cena gasa 486 miliona evra, što je i direktan budžetski trošak.

Pod pretpostavkom istih nabavnih cena gasa kao i u četvrtom kvartalu 2021. za nabavku gasa u 2022. biće potrebno 1,4 milijarde evra, a prihod od prodaje bi bio dvostruko niži, 720 miliona evra, tako da bi budžetski trošak rasta cene gasa u celog 2022. iznosio 557 miliona evra.

Akcionarsko društvo EMS posluje kontinuirano pozitivno i ne predstavlja nikakav rizik za budžet. U 2021. EMS je ostvario rekordnu dobit od 20 miliona evra, a u 2022. samo za prvih šest meseci 32 miliona evra.

Transportgas posluje, kako je navedeno, kontinuirano pozitivno i ne predstavlja nikakav rizik za budžet. Dobit se u 2021. i 2020. kretala iznad 20 miliona evra. Obaveze tog preduzeća su povećane u 2021. sa 13 miliona evra na 60 miliona evra, što je realni rast od 319 odsto, ali su u prva tri kvartala 2022. realno prepolovljene i iznose 33,5 miliona evra, piše Beta.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetroelektrana 2030. biće upravljiv energetski sistem

Tradicionalna vetroelektrana projektovana je prema jednostavnom principu: da iskoristi raspoloživi vetar, pretvori ga u električnu energiju i isporuči što više proizvodnje koju mreža može da prihvati. Takav model postaje nedovoljan. Vetroelektrana u narednoj deceniji sve će češće funkcionisati kao...

Obnovljiva elektrana 2030. biće energetski sistem, a ne samo izvor proizvodnje

Obnovljive elektrane 2030. sve više će se oslanjati na povezivanje proizvodnje, skladištenja, prognoziranja, upravljanja mrežom i optimizacije na tržištu. Tradicionalni obnovljivi projekat zasniva se na jednostavnom modelu: vetroturbine ili fotonaponski moduli proizvode električnu energiju, trafostanica je predaje mreži, a...

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...
Supported byClarion Owners Engineers