Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaIskopavanje zlata uz...

Iskopavanje zlata uz pomoć cijanida preti netaknutoj prirodi Homolja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U Srbiji se trenutno vrše ispitivanja i pripreme za otvaranje rudnika u mnogim oblastima. Jedan od posebno zanimljivih lokaliteta se nalazi u oblasti Homolja gde se planira rudarenje zlata uz pomoć cijanida.

U oblasti Homolja, jednoj od poslednjih oaza netaknute prirode u Srbiji, u pripremi je otvaranje rudnika zlata Potaj Čuka – Tisnica iznad Žagubice uz metodu ekstrakcije zlata cijanidom. Plan predviđa radni vek rudnika od sedam godina i vađenje 19,2 megatona rude sa prosečnom koncentracijom zlata od 1,07 grama po toni. Slikovito: za jedan zlatni prsten treba izvaditi tri tone rude. Da bi se došlo do rude biće raskopano 48,3 megatona raskrivke što sa rudom čini 67,5 megatona (1 mt = 1 milion tona) raskopanog terena.

Ekstrakcija zlata iz rude vršiće se metodom luženja (ili nagrizanja) na gomili (Heap Leaching) prilikom koje se ruda nakon faze drobljenja rasprostire na veliku površinu i potom se prska natrijum-cijanidom na otvorenom prostoru. Cijanid je veoma toksično jedinjenje koje lako i brzo reaguja sa živim organizmima.

Predlog prostornog plana iz septembra 2021. godine prenamenom obuhvata oblast od 292 km2, što čini 39% teritorije opštine Žagubica, od čega je 146 km2 pod šumama. Sama zona rudarskih aktivnosti odvijaće se na površini od 10,56 km2. Odluka o izradi Prostornog plana područja posebne namene objavljena je u Službenom glasniku (br. 64/2021) a finansira ga kompanija Avala Resources Ltd, ćerka firma kanadske kompanije Dundee Precious Metals. Dinamika donošenja planova predviđa da sve bude završeno do jula 2022. godine. Odluka je u suprotnosti sa ranijom uredbom o utvrđivanju prostornog plana objavljenom u Sl. glasniku (98/2014-8) u kojoj se za ovaj pojas Borske metalogenetske zone navodi: “…na današnjem tehnološkom nivou nisu se još stekli uslovi za planiranje eksploatacije.” Projekat rudnika sa rokom trajanja od sedam godina predstavlja se kao projekat od nacionalnog interesa iako se na osnovu podataka iz prostornog plana jasno uviđa neracionalno korišćenje mineralnih resursa i favorizacija interesa investitora uz velike rizike po životnu sredinu.

Izvor: masina.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija započinje pregovore sa Rosatomom o mogućoj nuklearnoj elektrani nakon ukidanja zabrane

Srpske vlasti započele su ozbiljne razgovore sa ruskom državnom nuklearnom kompanijom Rosatom o mogućoj izgradnji nuklearne elektrane, izjavio je srpski ambasador u Moskvi Momčilo Babić. On je naglasio da Srbija treba nove izvore električne energije i da očekuje konkretan...

Srbija: Selo Mazgos priprema novi projekat eksploatacije uglja sa merama zaštite životne sredine

U selu Mazgos, udaljenom oko 15 kilometara od Dimitrovgrada, planira se novi projekat eksploatacije uglja. Detaljan regulacioni plan za ležište Mazgos, koji je otvoren za javnu raspravu do 7. oktobra, obuhvata 21,9 hektara i uključuje skoro 200 parcela, pretežno...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!