Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaIskopavanje zlata uz...

Iskopavanje zlata uz pomoć cijanida preti netaknutoj prirodi Homolja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U Srbiji se trenutno vrše ispitivanja i pripreme za otvaranje rudnika u mnogim oblastima. Jedan od posebno zanimljivih lokaliteta se nalazi u oblasti Homolja gde se planira rudarenje zlata uz pomoć cijanida.

U oblasti Homolja, jednoj od poslednjih oaza netaknute prirode u Srbiji, u pripremi je otvaranje rudnika zlata Potaj Čuka – Tisnica iznad Žagubice uz metodu ekstrakcije zlata cijanidom. Plan predviđa radni vek rudnika od sedam godina i vađenje 19,2 megatona rude sa prosečnom koncentracijom zlata od 1,07 grama po toni. Slikovito: za jedan zlatni prsten treba izvaditi tri tone rude. Da bi se došlo do rude biće raskopano 48,3 megatona raskrivke što sa rudom čini 67,5 megatona (1 mt = 1 milion tona) raskopanog terena.

Ekstrakcija zlata iz rude vršiće se metodom luženja (ili nagrizanja) na gomili (Heap Leaching) prilikom koje se ruda nakon faze drobljenja rasprostire na veliku površinu i potom se prska natrijum-cijanidom na otvorenom prostoru. Cijanid je veoma toksično jedinjenje koje lako i brzo reaguja sa živim organizmima.

Predlog prostornog plana iz septembra 2021. godine prenamenom obuhvata oblast od 292 km2, što čini 39% teritorije opštine Žagubica, od čega je 146 km2 pod šumama. Sama zona rudarskih aktivnosti odvijaće se na površini od 10,56 km2. Odluka o izradi Prostornog plana područja posebne namene objavljena je u Službenom glasniku (br. 64/2021) a finansira ga kompanija Avala Resources Ltd, ćerka firma kanadske kompanije Dundee Precious Metals. Dinamika donošenja planova predviđa da sve bude završeno do jula 2022. godine. Odluka je u suprotnosti sa ranijom uredbom o utvrđivanju prostornog plana objavljenom u Sl. glasniku (98/2014-8) u kojoj se za ovaj pojas Borske metalogenetske zone navodi: “…na današnjem tehnološkom nivou nisu se još stekli uslovi za planiranje eksploatacije.” Projekat rudnika sa rokom trajanja od sedam godina predstavlja se kao projekat od nacionalnog interesa iako se na osnovu podataka iz prostornog plana jasno uviđa neracionalno korišćenje mineralnih resursa i favorizacija interesa investitora uz velike rizike po životnu sredinu.

Izvor: masina.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...

Srbija pozvana da ubrza reforme u energetskom sektoru i smanji emisije iz termoelektrana

Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, izrazio je zabrinutost zbog i dalje visokih nivoa emisije sumpora i čestica iz srpskih termoelektrana. Prema njegovim rečima, ove emisije nisu u skladu sa ekološkim standardima Energetske zajednice usvojenim 2018. godine, te je...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!