NaslovnaRegion energetikaHrvatska: U pogon...

Hrvatska: U pogon puštena druga po veličini vjetroelektrana u Hrvatskoj

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Vjetroelektrana Zelengrad – Obrovac, snage 42 MW, službeno je u srijedu puštena u pogon.

Projekt je počeo još 2009. godine uz upravljanje tvrtke  Eko-Energija, a u drugoj fazi gradit će vjetroelektrane s dodatnih 12 MW snage. Tvrtka EnerCap, upravitelj fonda sa sjedištem u Pragu koji se bavi ulaganjima u čistu energiju u srednjoj i istočnoj Europi, te Crescent Capital, upravitelj turskog fonda koji se bavi ulaganjem u energetiku i infrastrukturu, zajednički su osigurali kapital od 50,5 milijuna eura za gradnju ove, druge po veličini vjetroelektrane u Hrvatskoj koja će proizvoditi više od 10 posto instaliranog kapaciteta energije vjetra u Hrvatskoj.

„Vjetroelektrana Zelengrad-Obrovac proizvodit će približno 100 GWh godišnje, što odgovara potrošnji oko 25.000 kućanstava, pritom  izbjegavajući emisiju od 24.000 tone emisija CO2. Imamo građevinsku dozvolu za gradnju dodatnih četiriju vjetrenjača, čime bismo postali najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj. No, problem nam stvara administracija, odnosno to što su ograničili kvotu za dodatne megavate, pa nema daljnjih investicija u energiju vjetra u Hrvatskoj“, istakao je Zoran Badrić, direktor tvrtke Eko Energija koncept.

Odvjetnik Davor Stanić iz Društva Stanić i Radović, inače pravni savjetnik investitora, objašnjava da tehnička ograničenost koju je propisao HOPS onemogućava proširenje. „Očekujemo liberalizaciju za daljnje investicije energije vjetra u RH“, rekao nam je Davor Stanić.

Izvor; Agencije

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Nocaj: baterija od 72 MWh može podržati CBAM spremnost izvoznika

Baterijsko skladištenje može srpskim izvoznicima da učini obnovljivu struju predvidljivijom i poboljša ekonomiku projekata, ali samo po sebi ne smanjuje ugrađene emisije niti donosi izuzeće od CBAM-a. Njegova vrednost za izveštavanje zavisi od metodologije i dokumentovanih podataka o potrošnji električne energije.

Hrvatska cilja dodatnih 500 MW skladišta, uz oko 66 MW u pogonu

Hrvatski okvir na nivou EU predviđa dodatnih 500 MW / 1.000 MWh skladišta do 2028, dok je procenjeni kapacitet u pogonu 2026. oko 66 MW. Neizvesna pravila o tarifama, priključenju na mrežu i prihodima otežavaju finansiranje projekata.

Baterije iznad 6,2 GW u Bugarskoj menjaju trgovinu strujom

Baterijsko skladištenje dodaje vremensku dimenziju trgovini električnom energijom u jugoistočnoj Evropi. Trgovci sve više biraju između neposrednog prenosa struje i njenog čuvanja za kasniju prodaju.
Supported byClarion Owners Engineers