NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Državi od...

Srbija: Državi od NIS 19 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Za pet besplatnih akcija građani će dobiti 234 dinara, a budžet Srbije 2,2 milijarde na ime dividendi od profita kompanije za 2014.

Građani Srbije koji imaju akcije Naftne industrije Srbije trebalo bi da dobiju 46,85 dinara po akciji ili 234 dinara ako su zadržali svih pet dobijenih deonica ove naftne kompanije. Država će kao akcionar dobiti 2,2 milijarde dinara ili 19 miliona evra.

Prošle godine NIS je uplatio akcionarima dividendu od 80,2 dinara po akciji, koji su od države dobili po pet besplatnih akcija. Prema podacima Centralnog registra, dividenda za 2013. uplaćena je za 2.263.884 akcionara NIS.

Skupština zaseda

– Skupština NIS bi 23. juna trebalo da odobri isplatu dividendi za 2014. u bruto iznosu od 46,85 dinara po akciji ili 0,39 evrocenta. Ova kompanija, koja je najvrednija na Beogradskoj berzi, u prošloj godini imala je dobit od 30,5 milijardi dinara – saopštila je brokerska kuća „Sinteza invest grupa“.

Prema predlogu Odluke o raspodeli dobiti za 2014. godinu, isplati dividendi i utvrđivanju ukupnog iznosa neraspoređene dobiti NIS, neto dobit se raspoređuje tako što je za isplatu dividendi predviđeno približno 7,6 milijardi dinara bruto, dok ostatak od 22,9 milijardi ostaje neraspoređeno. Ukupan iznos neraspoređene dobiti je 105,3 milijarde dinara.

Smena direktora

Na dnevnom redu Skupštine naći će se i razrešenje i imenovanje članova Odbora direktora NIS, kompanije čiji je većinski vlasnik ruski „Gaspromnjeft“, sa udelom od 56,15 odsto, dok Vlada ima 29,87 odsto.

Izvor; Kurir

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetroelektrana 2030. biće upravljiv energetski sistem

Tradicionalna vetroelektrana projektovana je prema jednostavnom principu: da iskoristi raspoloživi vetar, pretvori ga u električnu energiju i isporuči što više proizvodnje koju mreža može da prihvati. Takav model postaje nedovoljan. Vetroelektrana u narednoj deceniji sve će češće funkcionisati kao...

Bankama je potreban novi model zaduživanja vetroelektrana u Jugoistočnoj Evropi

Banke će za finansiranje nove generacije vetroelektrana u Jugoistočnoj Evropi morati da procenjuju ne samo verovatnoću proizvodnje već i verovatnoću prihoda. Finansiranje vetroelektrana oduvek se oslanjalo na verovatnosne modele, ali će naredni projekti zahtevati detaljniji pristup. Količina proizvedene energije...

Rumunski CfD model otvara prostor za novi ciklus ulaganja u vetroelektrane

Rumunija postaje najistaknutiji primer u Jugoistočnoj Evropi kako dugoročna stabilizacija prihoda može da ubrza ulaganja u vetroelektrane, uz zadržavanje stroge procene svakog projekta. Program ugovora o razlici u ceni (CfD) brzo je dostigao značajan obim. Na prvoj aukciji dodeljeno...
Supported byClarion Owners Engineers